Novosti
UKIDANJE GRANIČNIH KONTROLA - PRVO ŠIRENJE NAKON DESET GODINA

Jednoglasna odluka:
Hrvatska od 1. siječnja
u šengenskom prostoru
Objavljeno 8. prosinca, 2022.
Premijer Plenković: Najveću korist imat će građani i gospodarstvo * Ministar Božinović: Na dobitku su svi

Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak, u Bruxellesu, Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama.



Ministri unutarnjih poslova 22 države članice EU-a, koje su ujedno i članice Schengena, donijeli su konačnu odluku o "punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj", što znači ukidanje graničnih kontrola prema šengenskom prostoru. Istodobno, Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Rumunjske.

27 članica


Hrvatska se ovom odlukom pridružuje najvećem prostoru na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola među državama. Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine i u zračnim lukama. Razlog za različite datume tehničke je naravi - potrebno je prilagoditi izlaze za putnike u zračnim lukama zato što se letovi unutar šengenskog prostora tretiraju kao domaći letovi. To se uvijek radi kod prvog sljedećeg sezonskog pomicanja sata, što je u ovom slučaju 26. ožujka 2023.

U šengenskom prostoru od 1. siječnja sljedeće godine bit će 27 država članica, od kojih su 23 članice EU-a te Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, koje su izvan Unije. Od članica EU-a izvan ostaju Bugarska i Rumunjska, koje čekaju već 11 godina na pozitivnu odluku, zatim Cipar, koji ne kontrolira svoj cijeli teritorij te Irska koja ne želi u Schengen kako ne bi morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom. Šengensko područje najveće je područje bez unutarnjih graničnih kontrola s gotovo 420 milijuna ljudi. Ulaskom Hrvatske taj se prostor širi prvi put nakon više od deset godina.

"Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica Schengena", napisao je na Twitteru hrvatski premijer Andrej Plenković, naglasivši da će od toga najveću korist imati građani i gospodarstvo.

"S Hrvatskom u Schengenu na dobitku su svi - građani, gospodarstvo, Hrvatska i EU", istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je u četvrtak bio na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a. "Na našem europskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uvjete, prošli dug i zahtjevan proces te je na Vijeću za unutarnje poslove odluka donesena u potpunom suglasju", naveo je Božinović.

Opsežan proces


Približno dva milijuna ljudi svakodnevno putuje na posao preko interne granice, a u nekim područjima ti dnevni prekogranični migranti čine do trećinu radne snage. Odsustvo graničnih kontrola unutar šengenskog prostora donosi znatne uštede i olakšava trgovinu, a za Hrvatsku je to posebno važno, s obzirom na to da će njezin snažni turistički sektor profitirati, jer većina turista dolazi iz šengenskih zemalja te oni više neće morati satima čekati na prelazak granice. Za ulazak u Schengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.

Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice. Hrvatska je, uz pomoć EU-a, uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koje čuva šest i pol tisuća policajaca. Iz europskih fondova Hrvatska je dobila više od 220 milijuna eura za tehničku opremu za nadzor granice i za edukaciju policajaca. Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu u Europskoj uniji, više od 1350 kilometara s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.

Dijana Pavlović
POTPORA SLOVENIJE UZ POSEBNU IZJAVU
Slovenija je podržala ulazak Hrvatske u Schengen i priložila izjavu za zapisnik po kojoj je arbitražom konačno određena međusobna granica. "Republika Slovenija naglašava da su i kopnena i morska granica konačno određene arbitražnom odlukom od 29. srpnja 2017. godine, koja je konačna i obvezujuća", kaže se u slovenskoj izjavi. Hrvatska je na tu izjavu, također za zapisnik, odgovorila svojom izjavom. "Hrvatska podsjeća da se na temelju jednoglasnog zaključka Hrvatskog sabora od 29. srpnja 2015. povukla iz arbitražnog postupka zbog bitnih povreda Ugovora o arbitraži", kaže se u hrvatskoj izjavi. Zagreb stoga ponavlja svoj stav da ga "ni na koji način ne obvezuje arbitražna presuda iz 2017. godine, i da je neće provesti". "Stoga, zajedničku kopnenu i morsku granicu između RH i Republike Slovenije tek treba definitivno utvrditi mirnim putem, u skladu s međunarodnim pravom", kaže se. "Hrvatska ostaje otvorena za nastavak bilateralnog dijaloga sa Slovenijom u cilju iznalaženja zajedničkog rješenja. Ova izjava ne dovodi u pitanje nastavak iskrene suradnje sa Slovenijom na punoj primjeni šengenske pravne stečevine", stoji u hrvatskoj izjavi.

Ylva Johansson povjerenica za unutarnje poslove

ZASLUŽUJETE BITI PUNOPRAVNA ČLANICA, VIŠE STE NEGO DOBRODOŠLI

Češko predsjedništvo i Europska komisija izrazili su zadovoljstvo i čestitali Hrvatskoj na velikom uspjehu. Češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan posebno je pohvalio hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova i ministra Božinovića. "Napravili su veliki posao i na diplomatskoj razini i na našim bilateralnim sastancima. Imali smo odličnu suradnju, i to je doista zajednički uspjeh hrvatskog ministra i češkog predsjedništva", rekao je. Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson zaželjela je dobrodošlicu Hrvatskoj. "Vi zaslužujete biti punopravna članica Schengena, sada imamo odluku o tome, i više ste nego dobrodošli", rekla je Johansson. Istodobno, oboje su razočarani zbog izostanka konsenzusa za ulazak Bugarske i Rumunjske.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UBIO JE TRI OSOBE U TENJI: REIHL-KIRA, ZOBUNDŽIJU I KNEŽEVIĆA

Gudelj izlazi na uvjetnu slobodu?

2

ŠEFOVI DIPLOMACIJE HRVATSKE I SRBIJE

Grlić Radman i Dačić: Suradnja Hrvatske i Srbije u interesu je obje države

3

LAŽNI MAILOVI PRISTIŽU S RAZLIČITIH ADRESA

Porezna uprava upozorava na lažne poruke e-pošte o povratu ili potrebi uplate poreza