- Mi bismo trebali imati skuplja jaja od trgovina, one nemaju domaća. Na veliko kupuju za 1,20 - 1,30 kuna - kaže Horvat
ĐAKOVO - Najtraženija namirnica na tržnici i u subotu, kada je u Đakovu udarni tržni dan, bila su jaja, i to po cijeni od 1,60 do 2 kune. Potonju su tamošnji pojedini peradari nagovještavali za Božić, no jaje od 2 kune "uranilo" je, stiglo i prije blagdana, pa se kupci sa strahom pitaju koliko će tek koštati nakon Nove godine.
U trgovačkim je centrima već i 2,10, 2,40, pa i 2,60 kuna.
"Treba biti obrnuto"
Proizvođači se pozivaju na poskupljenje stočne hrane, energenata. Istina, dođe vrijeme godine kada koke slabije nesu, no, sudeći po punim kartonima jaja na klupama tržnice i na policama trgovina, stječe se dojam da je nestašica (pomalo) i razvikana, no zasigurno posrijedi jest poremećaj. Đakovčanka Marija Lukić u subotu je jaja koka iz svog dvorišta prodavala po 1,60 i 1,80 kuna.
– Osim što kokoši znaju slabije nesti, i hrana je skupa, pogotovo kukuruz, farme se gase jer im je proizvodnja preskupa. Čak ni ljudi na selu više ne drže kokoši - kaže Lukić. Na kiosku OPG-a Horvat Kešinci jaja su od 1,80 do 2 kune. Vlasnik Dario Horvat kaže kako su u subotu prodali oko 2500 jaja. Ocjenjuje da će problem s opskrbom jajima, uz stabiliziranje nesivosti, vjerojatno postojati do Uskrsa.
- Nema pilenki. Nove nesilice doći će u veljači, ožujku, pa će si ljudi uzimati ih za dvorišta, a veće farme upotpunit će proizvodnju i do tada će biti velika potražnja. Sada se jaja kupe dan za danom i prodaju, sve ode. Mi ih imamo dovoljno za svoje mušterije, naruče ih, a nakon 10-11 sati sve je prodano - kaže Horvat. Na upit zašto su u trgovinama jaja još skuplja, više od 2 kune, kaže da bi trebalo biti obrnuto.
– Jer oni nemaju domaća jaja, to je farmersko jaje, no to su trgovački lobiji. Oni zarađuju dvostruko više nego mi proizvođači. Na veliko kupuju jaja po 1,20 - 1,30 kuna i ne daju više od toga za robu. Kada je seljak mogao zaraditi tako?! Samo trgovina i veliki! - odgovara Horvat. Jaja uistinu nema ili je samo stvorena fama o nestašici?
– Malo ih i nema, a malo je i razvikano, zbog cijene. Jaje je uvijek bilo podcijenjeno, hrana nam je preskupa – kukuruz ide i iznad 250, pa i 280 i 300 kuna privatno, s tim što su i koncentrati otišli gore, i zato su poskupjela, no neki to debelo koriste. Nama svaka narudžba 20 - 30 % diže cijenu. U manjoj apoteci metar gotove hrane sada je 500 kuna, računi za struju skočili su nam 30 - 40 %, poskupio je i plin, kojim grijemo - kaže Horvat i najavljuje da cijenu jaja od 2 kune neće dizati za blagdane, čime želi, dodaje Dario, izići u susret potrošačima.
S 10 % kapaciteta
– Mislimo da ćemo s tom cijenom ostati do siječnja, pa ćemo vidjeti što će biti s eurom. Ili će i s njim cijena ostati ista ili za koji eurocent viša - kaže Kešinčanin, čija farma zbog skupe proizvodnje sada radi s 10 % kapaciteta, sa 600 nesilica, s tim što ni njih, dodaje Horvat, trenutačno nema na tržištu, pa i to pridonosi poremećaju.
I u Croatiastočaru prate situaciju s klanjem peradi, pilećim mesom, pa tako i a jajima te kretanjem njihovih cijena.
- Cijene hrane otišle su gore jer su i troškovi proizvodnje otišli gore, u ovom slučaju trošak žitarica i proteinskih komponentni u rujnu 2022. u odnosu prema 2019. i 2020. za 88 posto, a gdje je još ostalo – smjese, energija... Kukuruz je lani bio 1,60 - 1,70 kuna, a sada je već više od 2,5 kuna.
Poskupjeli su i ambalaža, radna snaga, pa je normalno da su porasle i veleprodajne te maloprodajne cijene, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić i poručuje kako, kada je o hrani riječ, više ništa neće biti kao prije.
Suzana Župan
U rujnu proizvodnja manja 15 posto
Direktor Croatiastočara navodi rujanski pad proizvodnje konzumnih jaja za 15 % naspram rujna ‘21., a očekuje se da će on do kraja godine biti i veći. “Očito da neki od proizvođača smanjuju jata, neki i odustaju, a neke farme prelaze s kaveznog uzgoja na podni, zbog čega na neko vrijeme objekt moraju isprazniti, to se ne radi u hodu. Obveza im je do 2027. prijeći na podni uzgoj, a to je investicija veća od 25 eura po kljunu. Više nema ni jeftinijih jaja u Europi, pa su stvari nepredvidljive. Ulazimo u mjesece manje proizvodnje, s tim da je i potrošačka moć u nas manja 35 % naspram EU prosjeka”, navodi Bobetić.
Ptičja gripa
Uspoređujući naše cijene jaja s onima vani, Branko Bobetić navodi primjer Njemačke, gdje je karton jaja u veleprodaji četiri eura. Upozorava da poremećaju na tržištu jaja pridonosi i ptičja gripa na globalnoj i EU razini, pa navodi eutanaziju 50 miijuna komada peradi.
Na trgovačkim policama jaja su već prešla 2 kune, pa karton od 10 komada stoji 21, 24, pa i 26 kuna