Novosti
OD 2023. UKIDAJU SE CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB

Poslove centara preuzet će Zavod za socijalni rad
Objavljeno 5. prosinca, 2022.
Korisnici će i dalje odlaziti u postojeće centre, koji će biti područni uredi

S prvim danom sljedeće godine u povijest odlaze centri za socijalnu skrb.



Njihove poslove preuzet će novoformirani Hrvatski zavod za socijalni rad. Potvrdili su to u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

"Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da s danom 1. siječnja 2023. poslove centara za socijalnu skrb preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad, kao javna ustanova za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi, koja ujedno predstavlja i reformu sustava socijalne skrbi u organizacijskom smislu", kažu u kabinetu ministra Marina Piletića. Nastavljaju kako centri za socijalnu skrb, njih ukupno 82, sa sada ustrojenih 56 podružnica (36 teritorijalnih podružnica centara i 20 podružnica obiteljskih centara), prestaju raditi 31. prosinca 2022., a njihovi se poslovi, kako oni koje obavljaju kao javnu ovlast, tako i svi oni stručni, nastavljaju u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, u njegovim područnim ustrojstvenim jedinicama te središnjoj ustrojstvenoj jedinici.

"Zavod se osniva za područje Republike Hrvatske, na način kojim se osigurava nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti, kao i ostvarivanje prava i usluga iz sustava socijalne skrbi na način dostupan svim korisnicima, a koji će svoja prava i nadalje uredno ostvarivati i koristiti u nadležnim područnim ustrojstvenim jedinicama Zavoda, sljednicima njihovih, sada nadležnih centara za socijalnu skrb", objašnjavaju, demantirajući tako nagađanja o gašenju pojedinih centara na način da će korisnici u potragu za svojim socijalnim pravima morati odlaziti na neka druga mjesta, odnosno druge gradove. U kabinetu ministra Piletića nastavljaju kako je u centrima za socijalnu skrb i njihovim podružnicama u Republici Hrvatskoj ukupno zaposleno 2700 stručnih i drugih radnika, koji nastavljaju s radom i nakon osnivanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Tvrde kako je posljednjih godinu i pol ukupan broj stručnih radnika u svim centrima za socijalnu skrb, zbog ranije utvrđene potkapacitiranosti, povećan zapošljavanjem novih, više od 200 stručnjaka, čime su sistematizirana i nepopunjena radna mjesta u centrima sada gotovo u potpunosti popunjena te dostatna za obavljanje svih poslova iz nadležnosti centara, odnosno budućih područnih ustrojstvenih jedinica Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

"Centri za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj su trenutačno nadležni za podjednaki broj korisnika, i u ovome trenutku nema centra koji se posebno ističe ukupnim brojem evidentiranih korisnika kao ni znatnom opterećenošću u svakodnevnom postupanju u odnosu na ostale centre", podvlače.

Kako saznajemo na terenu, preustroj ne bi trebao ništa specijalno promijeniti u načinu rada dosadašnjih centara osim što više neće biti centri, nego područni uredi budućeg Zavoda. Ipak, nadaju se da će bar dio poslova prijeći u županijske zavode, čime bi djelomično bili rasterećeni. U većini centara, naime, bez obzira na zapošljavanja, nedostaje stručnih djelatnika, prije svih socijalnih radnika. Tvrde kako je taj problem prisutan već desetak godina te kako jedan socijalni radnik pod svojom ingerencijom ima gotovo dvostruko više korisnika od standardom utvrđenih 100 do 150. Također, žale se na ‘’višak’’ administrativnog posla. Važno je istaknuti kako problematika centara nije ista kada je o korisnicima riječ. Na istoku Hrvatske, primjerice, prevladava siromašno i staračko stanovništvo, dok se centri na jugu Lijepe Naše ili u većim sredinama bore s većim brojem ovisnika. U biti, preustroj neće pogoditi najveći broj korisnika, koji će i nadalje odlaziti na iste adrese kako bi ostvarili određena prava iz sustava socijalne skrbi.

Ivica Getto
U Baranji oko 800 obitelji prima “socijalku”
Nekada je među opterećenijim centrima bio onaj u Belom Manastiru. No iz godine u godinu, zbog raznih razloga, broj korisnika se smanjivao. Kako su proteklih godina isticali u belomanastirskom Centru, jedan od razloga je iseljavanje, što se najbolje vidi i iz posljednjeg popisa stanovništva. U ovom trenutku na području Baranje, na kojem ingerenciju ima upravo Centar za socijalnu skrb Beli Manastir, 800-tinjak je obitelji koje koriste pravo na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), drugim riječima socijalnu pomoć. ‘’U spomenutih 800-tinjak obitelji je 1520 korisnika’’, kaže Marija Pavluković, v. d. ravnatelja belomanastirskog Centra, naglašavajući kako je od ukupnog broja članova obitelji korisnika zajamčene minimalne naknade njih 950 radno sposobno. Korisnicima pod njihovom ingerencijom mjesečno se iz državnog proračuna izdvaja nešto više od milijun kuna za isplatu socijalke.

Možda ste propustili...

DAMIR ŠKARO

Potvrda presude

INFLACIJA U OŽUJKU 4,1 POSTO

Najviše poskupjeli hrana i sokovi