Osijek-Koteks d.d. potvrdio se posljednjih godina kao vodeća građevinska tvrtka na istoku Hrvatske. Njegovim angažmanom realizirani su brojni infrastrukturni objekti jedinica lokalne samouprave koji su pretežito financirani iz fondova EU-a ili nacionalne komponente. O tome razgovaramo sa Zoranom Škorićem, predsjednikom uprave te osječke tvrtke.

Razgovaramo u prigodi dovršetka još jedne etape dionice Slavonike, od Osijeka, odnosno od mosta Halasica, do Belog Manastira. Iako se čini kako je to ravničarski dio, bilo je tu dosta pratećih objekata. Je li zbog toga bilo nepredviđenih problema i kako ocjenjujete svoj ukupni uradak?

- Kao lokalna tvrtka sa sjedištem u Osijeku iznimno smo zadovoljni što smo sudjelovali u ostvarenju projekta koji je od velike prometne i gospodarske važnosti za istočni dio Hrvatske. S obzirom na to da smo tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u izgradnji prometnica, što uključuje i prateće objekte, naučili smo se nositi s izazovima kakve nose ovakvi projekti, te nije bilo većih problema koji se nisu mogli rješavati u hodu i uspješno okončati. Posebno bismo pohvalili odnos s Hrvatskim autocestama kao investitorom koji je uvijek bio konstruktivan i maksimalno profesionalan.

Dionica most Halasica – Beli Manastir izgrađena je u punom profilu u duljini od 17,52 km, od km 5+000.00 do km 22+520 te su u sklopu dionice izgrađeni i objekti u trasi - mostovi i prolazi za životinje Karašica, Bojana, Sudaraš, Haljevo 1, Haljevo 2, MK VI/0, Stara Barbara, Barbara, Ćirina ada, Halasica te čvorište Beli Manastir s nadvožnjakom u čvoru i sa spojnom cestom. Također su u sklopu dionice izgrađeni i prateći uslužni objekti Beli Manastir - istok i zapad te čeoni cestarinski prolaz Sudaraš (naplatna postaja). U sklopu drugog ugovora izgradili smo objekte koji su prethodili izgradnji glavne trase na predmetnoj dionici: most Halasica te sedam nadvožnjaka i putnih prijelaza - Adica, Sudaraš, Bolman, Jagodnjak, Krčevine, Mali Jagodnjak i Bezdan, koji su prije pušteni u promet, ali tek sada dobivaju puno značenje i funkciju.

O dobro obavljenom poslu najbolje govori činjenica da je kompletan projekt, unatoč otežanim uvjetima zbog poremećaja na svjetskom tržištu i enormnom porastu cijena materijala, završen u ugovorenom roku, na zadovoljstvo investitora, ali i cjelokupne zajednice.

Na toj dionici je i velebni most preko Drave, koji je, istina, dovršen još prije koju godinu. U kojoj su mjeri bili zadatci Osijek-Koteksa u operativnom dijelu izgradnje samog mosta?

- U izgradnji mosta Drava, duljine 2507 metara, koji je trenutno i najdulji most u Hrvatskoj, sudjelovali smo kao partneri u poslovnoj udruzi. S obzirom na to da smo, nakon što su ostali članovi udruge zapali u poslovne probleme, koji su ih u početku onemogućili u pravovremenom izvođenju radova, a na kraju i prouzročili njihove stečajeve, preuzeli ulogu vodećeg partnera, izveli smo i sve preostale nedovršene radove na mostu, uključujući i one na čeličnoj konstrukciji mosta i odvodnji mosta, te tako doveli cjelokupne radove na mostu do završetka.

Specijalizirali ste se za niskogradnju, imate li angažmana i izvan Slavonije? U BiH je, primjerice, također u punom zamahu izgradnja dionica koridora 5C, natječete li se ili hoćete li se natjecati za njih?

- U ovom trenutku koncentrirani smo na projekte u istočnom dijelu Hrvatske, gdje trenutno imamo dovoljno posla za naše kapacitete. Angažman tvrtke Osijek-Koteks d.d. na stranim tržištima ovisi prvenstveno o budućim projektima na tržištu Republike Hrvatske, posebno Slavonije. Ako i budemo ponovno išli na poslove izvan Hrvatske, to će biti na tržištima EU-a.

U svoje vlasništvo uključili ste tvrtku Projektgradnja plus, koja je pak specijalizirana za visokogradnju. Je li ta akvizicija urodila očekivanim rezultatima?

- Osijek-Koteks je do 2012. godine bio aktivan u području visokogradnje, čak imamo referencu i za uspješno izgrađenu zgradu u Njemačkoj. Zbog stanja na tržištu visokogradnje, a i tadašnjih problema u tvrtki, koji su rezultirali dugotrajnim restrukturiranjem tvrtke, 2012. tadašnja je uprava potpuno odustala od visokogradnje. S obzirom na naše iskustvo u visokogradnji i potencijalnu sinergiju visokogradnje i niskogradnje, logičan je slijed i želja da se vratimo na to tržište, a akvizicija Projektgradnje način je kako smo to obavili. Iako će Projektgradnji trebati još godine da sanira gubitke iz prošlosti i postane stabilna i profitabilna tvrtka, uz našu intenzivnu i sveobuhvatnu potporu trenutno je na dobrom putu.

Uključeni ste, kao natječajno izabrani izvođač, u realizaciju mnogih projekata koji se financiraju iz fondova EU-a. Zbog poremećaja za tržištu, je li netko od investitora odustao od investicije koja je započeta i što to onda znači za vas? Odnosno kako se vi "pokrivate" u situaciji u kojoj je financijski okvir dogovoren, primjerice, prije dvije godine, a sada ima veliki poremećaj? Jeste li zbog tih razloga morali napustiti koji projekt?

- Globalni poremećaj na tržištu građevnog materijala i proizvoda ogroman je problem, čak elementarna nepogoda, te praktično od sredine prošle godine trpimo neplanske gubitke zbog rasta cijena. Za sada nismo jednostrano odustali od bilo kojeg projekta, te smo uspjeli iz vlastitih sredstava financirati pravovremeno izvođenje i završavanje svih projekata. Vlada RH odigrala je ključnu ulogu u rješavanju tih problema davanjem uputa za obračun razlika u cijenama izvođačima, ali zbog specifičnosti svakog ugovora posebno često su potrebna dodatna objašnjenja i tumačenja kako bi se to moglo i primjenjivati u praksi. U duhu budućeg poslovanja pokušavamo dogovore postići mirnim putem, a sve s ciljem završetka ugovorenih projekata, na zadovoljstvo svih uključenih strana.

Kakva je situacija s radnom snagom?

- Mi smo konstantno u potrazi za novom kvalitetnom radnom snagom i zapošljavamo osposobljene građevinske radnike svih struka. Sukladno s raspoloživom radnom snagom i idemo na poslove, koje sami možemo odraditi. Cilj nam je zadržati domaćeg radnika i ohrabriti mlade ljude na odabir zanatskih zanimanja, koja su u današnje vrijeme odjednom postala nepopularna. Surađujemo s obrazovnim institucijama, stipendiramo učenike deficitarnih a nama potrebnih zanimanja, ali, što je najvažnije, postojećim radnicima poštujemo sva prava iz granskog kolektivnog ugovora i dajemo još više, povrh propisanog kolektivnim ugovorom. Zbog toga je Osijek-Koteks d.d. već godinama poželjan poslodavac u građevinarstvu Hrvatske.

Investicije? Pretpostavljam kako su najopsežnije one u opremu?

- U posljednjih nekoliko godina napravili smo veliki tehnološki iskorak ulaganjem u novu i modernu opremu kako bismo mogli kvalitetno i brzo izvoditi radove na najzahtjevnijim projektima te je pri tome puno uloženo u obuku naših djelatnika, te smatramo da smo time postali jedan od lidera na tržištu niskogradnje i inženjerskih objekata, a time i centar izvrsnosti, gdje svaki naš radnik može dobiti najbolju obuku i skupiti iskustvo u radu s najnovijim tehnologijama koje se primjenjuju u svijetu. Naravno da ćemo nastaviti pratiti najnovije trendove i tehnologiju te ih gledati implementirati i u svoje svakodnevno poslovanje.

Poslovna godina bliži se kraju, imate li projekciju koliko će ona financijski biti uspješna za vas; te kakvi su planovi za sljedeću godinu-dvije?

- Prošla, 2021. godina bila nam je rekordna s više od 500 milijuna kuna prihoda, što nećemo moći nadmašiti u ovoj godini s obzirom na stanje na tržištu. Očekujemo blagi pad prometa, za oko deset posto, i profitabilno poslovanje, ali smo trenutno više fokusirani na sljedeću, 2023. godinu, koja će biti još izazovnija zbog inflacije, cijene i dostupnosti energenata te recesije, koju već osjećamo (prvenstveno kroz smanjenje dostupnog posla/projekata i rast kamatnih stopa).

Kao što sam rekao, intenzivno već godinama ulažemo u opremu, nove tehnologije i digitalizaciju, što pak opet služi poboljšanju našeg core poslovanja. Osim toga, pokrenuli smo krajem prošle godine pripremu za projekte obnovljivih izvora energije, koji bi opet trebali dovesti do određene troškovne efikasnosti core poslovanja, ali i proizvesti viškove energije, koje planiramo prodavati na tržištu.