Magazin
VRUĆA CRNA GORA

Nova bura zbog nesuglasica oko Otvorenog Balkana
Objavljeno 3. prosinca, 2022.

Otvoreni Balkan, ideja čiji su tvorci predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama, ponovo je vruća tema u Crnoj Gori. Ulazak Crne Gore u tu regionalnu inicijativu podržava premijer Dritan Abazović, a Ministarstvo europskih poslova u svojoj analizi preporučilo je da Crna Gora ne treba donositi odluku o tome. Čim je analiza javno objavljena, ministrica europskih poslova Jovana Marović podnijela je ostavku - piše za DW Radomir Kračković, čiju analizu, uz neznatne prilagodbe i skraćenje, prenosimo u ovom broju Magazina.



Abazović kaže kako bi za njega bilo krajnje neozbiljno da ta ostavka ima veze s Otvorenim Balkanom, ali je tajming više nego indikativan. Uz to, premijer je kritizirao analizu koju je napravio resor Jovane Marović i ponovio da je za ulazak Crne Gore u Otvoreni Balkan. "Ja zastupam regionalnu suradnju. Svi koji misle da se trebamo zatvoriti i začahuriti, mislim da prave štetu državi", poručio je Abazović.

Marović je, s druge strane, poručila da odlazi s funkcije jer ubrzanje europskog puta Crne Gore nije moguće zato što se političke stranke ne mogu dogovoriti o rješavanju ključnih pitanja. Ona prethodno nije odgovorila na molbu DW-a da govori o tome treba li Crna Gora ući u Otvoreni Balkan. Prije je u više navrata poručivala kako ta inicijativa ima smisla samo ako je u njoj svih šest zemalja, a ne samo tri zemlje regije (Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija). Prije nekoliko dana kazala je da Otvoreni Balkan gubi smisao ako se brzo ne ratificiraju nedavni sporazumi koje su potpisali lideri šest država zapadnog Balkana na samitu Berlinskog procesa, druge regionalne inicijative, koju je 2014. uspostavila tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i koja uključuje sve zemlje regije. "Zapadni Balkan treba se fokusirati na Berlinski proces i na to da se u njega integriraju dobre prakse iz Otvorenog Balkana", smatra Marović.

Politička analitičarka Daliborka Uljarević za DW kaže kako Otvoreni Balkan ne može zamijeniti Berlinski proces jer nije utemeljen na zakonodavstvu Europske unije, niti je inkluzivan u onom dijelu koji okuplja sve države regije. "Njegova jedina prednost jest u tome što je probudio zabrinutost, prije svih Njemačke, ali i EU-a, i time utjecao na revitaliziranje Berlinskog procesa", smatra Uljarević.

NOVA PREPUCAVANJA


Priču o Otvorenom Balkanu ponovo je aktualizirao potpredsjednik vlade i lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, koji vjeruje da će ova vlada uvesti Crnu Goru u Otvoreni Balkan. "Ovo je ekonomsko pitanje koje će povećati i olakšati prijevoz ljudi, kapitala, integrirat će se zapadni Balkan, relaksirat će se međunacionalne i međuetničke tenzije. Otvoreni Balkan nije suprotstavljen Berlinskom procesu, nego je dopuna", tvrdi Joković.

S druge strane, crnogorska opozicija, predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS), snažno se protivi ulasku zemlje u Otvoreni Balkan. Poručuje da je to projekt preko kojeg Vučić želi ekonomski podčiniti Crnu Goru i zaustaviti je na putu europskih integracija. Tvrde i da Abazovićeva vlada, koja je pala u parlamentu prije tri mjeseca, nema mandat da gura Crnu Goru k Otvorenom Balkanu.

I Uljarević poručuje kako ova vlada nema legitimitet donositi odluke takvog karaktera, ali to ne znači i da to neće učiniti. Također podsjeća da skepsu prema Otvorenom Balkanu ima i najmanje jedna stranka sadašnje parlamentarne većine, Demokrati. Tvrdi i kako Otvoreni Balkan jača određene sporne političke i ekonomske aspiracije Vučića i Rame, uz izbegavanje vladavine prava i standarda EU-a, što može imati dalekosežne posljedice. "Stječe se dojam da se tu radi o naporu lidera koji već postaju, na različite načine, neomiljeni u Europskoj uniji - da prave neku svoju paralelnu priču na Balkanu, čime se regija zatvara u odnosu prema EU-u. Crna Gora ne smije biti talac neodređenih politika spram globalnih zbivanja, a ova inicijativa jest integriranje na takvim vrijednostima, gdje u igri velikih regionalnih aktera stradaju oni najmanji, poput Crne Gore. Naš fokus morao bi biti ispunjavanje zaostalih obveza iz europske agende, a ne traženje načina da se one izbjegnu", poručuje Uljarević.

Analiza koju je napravilo Ministarstvo europskih poslova navodi niz negativnih strana Otvorenog Balkana. Ističe da ta inicijativa nema kartu puta, strategiju, institucionalni okvir, ni ugovor kojim se uspostavlja i jamči ravnopravan odnos i položaj država koje u njoj sudjeluju. Kažu i da je evidentan disbalans u veličini ekonomija i vanjskotrgovinskom obujmu država, gdje jedna država (Srbija) dominira, što može biti prednost na tržištu. Primjećuju i da je samo Srbija do sada ratificirala pet sporazuma potpisanih u okviru Otvorenog Balkana, a Albanija i Sjeverna Makedonija nisu ratificirale ni jedan, pa zaključuju da je još rano govoriti o bilo kakvim rezultatima te inicijative, za koju kažu i da je netransparentna. Dodatno, upozorava se da bi uklanjanje svih granica u regiji bilo rizično zbog takozvane balkanske rute, kojom se odvijaju različite kriminalne aktivnosti.

AMERIČKO POPUŠTANJE


Podsjećamo kako su lideri šest zemalja regije, članice Berlinskog procesa, potpisali 3. studenoga u Berlinu tri sporazuma kojim se ukidaju sve vize između država zapadnog Balkana i omogućava putovanje bez osobnih iskaznica, kao i brže međusobno priznavanje diploma i doktorskih licencija, zubara i arhitekata. Pojedini analitičari odmah su primijetili da i taj korak znatno smanjuje značenje i atraktivnost Otvorenog Balkana. I Europski parlament prije nekoliko dana preporučio je zemljama regije da se suzdrže od bilo kakvih regionalnih ekonomskih inicijativa koje ne uključuju svih šest zemalja i koje nisu utemeljene na EU pravilima.

"Moj je dojam kako je EU gotovo jedinstveno suglasan da je Berlinski proces taj kroz koji države regije trebaju razvijati suradnju i jačanje svojih kapaciteta u različitim sferama pripremajući se za punopravno članstvo. Jedini disonantan stav je onaj povjerenika za proširenje, Olivera Varhelyija, ali stvarnu snagu imaju dokumenti EU-a, a ne osobni stavovi. Moj je dojam da je, nakon revitalizacije Berlinskog procesa, i SAD znatno spustio nivo zagovaranja Otvorenog Balkana i da će se ta tendencija nastaviti", zaključuje Uljarević. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana