Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je u četvrtak dvodnevnu međunarodnu konferenciju "20 godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina". Istaknuo je kako je Ustavni zakon prije 20 godina povećao broj predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, koji u posljednjih sedam godina sudjeluju u radu parlamentarne većine. "Ta je činjenica bitna za način na koji vidimo Hrvatsku, kako nam pripadnici nacionalnih manjina mogu pridonijeti razvoju hrvatskog društva, uvažavanju, toleranciji, pluralizmu, jednakopravnosti, jednakovrijednosti u hrvatskom društvu", rekao je Plenković. Ustavnopravni okvir omogućuje Hrvatskoj ostvarivanje visokih standarda zaštite nacionalnih manjina, a konferencija je i prilika da se vidi postoji li prostora za poboljšanja, istaknuo je.

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić kazala je da RH u posljednjih 20 godina bilježi snažan doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava. Međutim, istaknula je potrebu za dodatnim mjerama u podizanju svijesti o povijesnoj prisutnosti nacionalnih manjina, borbi protiv segregacije u školovanju, kažnjavanju povijesnog revizionizma te antimanjinske retorike u javnom govoru.

"Imamo razloga biti zadovoljni, ali isto tako ukazati na poteškoće. Pripadnici nacionalnih manjina i danas se susreću s kršenjem svojih prava, uočen je nedostatak političke volje na lokalnim razinama u provedbi Ustavnog zakona", rekla je potpredsjednica Vlade za ljudska prava Anja Šimpraga.

Dekanica Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić-Grotić istaknula je da se nedostatci odnose na probleme zapošljavanja pripadnika manjina u kvotama koje zakon predviđa, uvođenja dvojezičnosti na prostorima na kojima pripadnici manjina zadovoljavaju zakonsku kvotu, ali i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. "Često postoji problem diskontinuiteta u obrazovanju, taj program možda postoji u osnovnoj školi, no u srednjoj školi ga nema", poručila je.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović poručio je kako je zaštita prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj uređena prema najvišim svjetskim standardima, no priznao je da praksa uvijek može biti bolja. Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac poručio je kako se teško mogu promijeniti stvari koje su se događale u prošlosti, ali da to možemo popraviti. "Obnova povjerenja, izbjegavanje ekstremizama, sprječavanje netolerancije, to smatramo svojom važnom i obvezujućom ulogom, kao građana ove zemlje i političkih predstavnika", poručio je Pupovac.

Uz četiri pravna fakulteta, konferenciju organiziraju Ured potpredsjednice Vlade RH, Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. H