Osijek
OBITELJ VEKIĆ

Intimne, obiteljske povijesti važne su za identitet grada
Objavljeno 2. prosinca, 2022.
Vlatka Vekić smatrala je Lunu Weissmann članom obitelji. Od zaborava marno čuva svoje i njezine uspomene - isprepletene

Jedna je kuharica, zapravo privatna zbirka recepata Thesse Weissmann, supruge Hermana Weissmanna, izložena krajem 2020. godine u Muzeju Slavonije u Osijeku, u sklopu izložbe Priča o nezaboravu. Ostavština Hermanna Weissmanna u muzejskim ustanovama Osijeka, na određeni način bila inspiracijom za cijeli prilog posvećen Danu grada Osijeka 2022. Zapisala sam tada u svoj telefon bilješku: "Osječke obitelji, sadašnje, nekadašnje, recepti, Weissmannovi, proustovski efekt..." Prošle su otad dvije godine i možda bih i zabravila na sve da mi dragocjeni suradnik i prijatelj, povjesničar umjetnosti Grgur Marko Ivanković nije u jednom razgovoru spomenuo Vlatku Vekić. Nedugo nakon toga nas ćemo dvoje k njoj u poslijepodnevni posjet u Radićevu 9, a Mirta, Grgurova supruga, stavit će "šlag na kraju" - metaforički, na svečarski novinski prilog i doslovno, na Osječku tortu (Tessa Weissmann zapisala je recept na njemačkom pod nazivom Esseger-Torte, nap. a.).


Vlatka i teta Luna


Nakon Thessine smrti kuharica je pripala Luni Weissmann, supruzi Hermannova brata, poznatog osječkog liječnika Karla Weissmanna. Dijelove njihova nasljeđa, pa i spomenutu kuharicu, danas čuva Vlatka Vekić, u kući u kojoj su joj nekada bili prvi susjedi, a danas je cijela u njezinu posjedu.

Već u stubištu miriše apple strudel kojim nam je naša srdačna i razgovorljiva domaćica poželjela dobrodošlicu u svoj dom (uz koji je i njezin ured, nap. a.). Ustupit će nam recept za rođendansku tortu Osijeku i podijeliti s nama uspomene na Lunu Weissmann, s kojom je, kaže, bila vrlo bliska i voljela ju je kao da su rodbinski povezane.

 

"Kad god otvorim knjigu recepata Thesse Weissmann, rastužim se jer su zapisi prestali oko 1942. godine, kada su ona, suprug i kći Zdenka bili odvedeni u Auschwitz, u koji, prema nekim izvorima, nisu ni stigli, nego su pogubljeni već putem. Ti recepti, napisani na njemačkom, zapravo su vrijedan podsjetnik na obiteljski život jedne značajne osječke familije i kao takvu dragocjenost sačuvala ih je prvo Luna Weissmann, a onda i ja, uz neke druge predmete poput namještaja, stakla, portreta... Lunin suprug, dr. Karlo Weissmann, preživio je rat zahvaljujući tome što je bio liječnik, a pomogli su, kako mi je ispričala sama teta Luna, i đakovački biskupi. Kad su se Karlo i Luna Weissmann nakon rata vratili u Osijek, iz kojeg su bili prisilno odvedeni, moja je mama, Njemica iz Vojvodine, s roditeljima bila u stanu do njihova. Weissmannovi su imali jednu kćer, Ruth, koja je otišla studirati medicinu, a poslije se udala za Nebojšu Gašparovića, sveučilišnog profesora u Den Haagu i Berlinu. Teta Luna postala je vrlo bliska s našom obitelji, moji su joj roditelji priskakali kad god je bilo potrebno, često smo zajedno objedovali, a ona je moju sestru i mene doživljavala kao svoje unuke i moju mamu kao drugu kćer. Teta Luna bila je Židovka iz Beograda, iz imućne bankarske obitelji, široko obrazovana i iznimno topla osoba. Umrla je 1977. godine u Njemačkoj", prisjeća se s ljubavlju Vlatka Vekić. Otkriva kako će, u sveobuhvatnom uređenju interijera zgrade u Radićevoj 9, a koje vodi arhitekt Gordan Resan, urediti u prizemlju, uz svoj ured, i spomen-sobu u kojoj će izložiti predmete što su nekada pripadali Weissmannovima (ostavljeni su, kaže, u stanu kada su ga Vekićevi kupili od njihovih nasljednika). No, razvidno je, kada ju slušate kako u najsitnije pojedinosti priča o Luni Weissmann i njezinoj obitelji, da Vlatka Vekić čuva nešto puno dragocjenije od materijalne baštine - čuva od zaborava priče koje je njoj i njezinoj majci ispričala teta Luna, a koje su djelići mozaika povijesti osječkih Židova, osobna svjedočanstva njihova golemog doprinosa gradu i njihova stradanja u holokaustu. "Kao značajan dio našeg zajedničkog, osječkog identiteta, važno je sačuvati i intimne, obiteljske povijesti, a naročito svjedočanstva njihova isprepletanja, odnosno osječke multikulturalnosti i multietničnosti", ističe Vekić.

 

Ženska povijest


Vekići su također ugledna osječka obitelj. Vlatkina majka Livia Vekić bila je profesorica njemačkog na Ekonomskom fakultetu i sudski tumač/prevoditelj, a otac Petar, Hercegovac, prof. defektolog. Vlatkina sestra Jasna živi u Njemačkoj (kamo je otišla na doktorat 1983.), kao i njezino troje djece. Vlatka je nakon studija njemačkog i engleskog odlučila ostati u rodnom gradu, gdje je sudski tumač/prevoditelj za njemački, engleski, francuski i talijanski. "Moji su roditelji smatrali da novac treba trošiti mudro, najbolje na obrazovanje i putovanja, na čemu sam im neizmjerno zahvalna, jer zbog toga sam to što jesam", kaže. Prevoditeljski je posao, ističe, tjera da i dalje svakodnevno uči, što smatra iznimno poticajnim, kao i putovanja i upoznavanje s ljudima. "Od svakoga možeš nešto naučiti ako si otvorena uma. Tako sam kao dijete i mlada djevojka uživala slušati tetu Lunu i našu susjedu, tetu Zlatu Margulies, 70-ih godina predsjednicu Židovske općine Osijek, koja je dolazila kartati i razgovarati. Francuski sam učila u susjedstvu, kod Glavne pošte, od ruske grofice, gđe Kozicki... Osječka je povijest puna fantastičnih žena, trebalo bi ju ispisati!" odlučna je Vlatka Vekić. I ovaj je članak doprinos tomu.

Ivana RAB GULJAŠ

OSJEČKA TORTA (Esseger-Torte) Thesse Weissmann


Izraditi 12 žumanjaka i 28 dekagrama šećera, dodati 16 dekagrama mljevenih lješnjaka, 16 dekagrama mljevenih oraha, na vrh noža mljevene kave, 1 rebro naribane čokolade. U to umiješati 8 tučenih bjelanjaka. Ispeći, potom prerezati i puniti te ukrasiti tučenim slatkim vrhnjem. Može se također ukrasiti s 3 naribana rebra čokolade koja su rastopljena u malo mlijeka.

Ovako u prijevodu s njemačkog jezika, za koji je zaslužna Vlatka Vekić, glasi recept za Osječku tortu koji je zabilježila Thessa Weissmann.

Mirtini savjeti:
Kalup za tortu Ø27 cm; peći na 170 - 180 °C 50-ak min; na 1/2 litre šlaga 2 žlice štauba (ukupno litra i pol šlaga); ukrasite decentno.

Mirta Ivanković ispekla gradu tortu


Tko bi bolje ispekao Osječku tortu od Osječanke iz susjedstva, nadaleko poznate po savršenim tortama i kolačima, Mirte Ivanković. Njezin joj suprug Grgur Marko Ivanković, viši kustos Muzeja Slavonije, tepa na Facebooku Najmilija supruga na svijetu. Nije ju bilo teško nagovoriti da iskuša stari recept, jer drži do osječke tradicije i essekerske kuhinje. Tko je ikada vidio i kušao Mirtine slastičarske čarolije, zna da su dostojne ponajboljih budimpeštanskih i bečkih slastičarnica. Savjesna kakva jest, Mirta je prvo jednu tortu ispekla za generalnu probu, a jednu za premijeru. Učinila je to točno na 101. godišnjicu braka Thesse i Hermana Weissmanna.

Možda ste propustili...

SIMPOZIJ UDRUGE COLONOS

Kako se nositi s bolesti crijeva

LASLOVAČKO DRUŽENJE LOVACA

Za kraj sezone išli na fazane

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana