Ekonomija
ZNATNI SKOK UPRAVLJAČKE MOĆI

Imenovano 10 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu
Objavljeno 2. prosinca, 2022.
Titulu najmoćnije na Liderovoj rang-listi i ove je godine odnijela Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe

Na dvanaestoj tradicionalnoj konferenciji "Žene u biznisu", održanoj u zagrebačkoj Laubi, "Lider" je proglasio deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa u 2022. Titulu najmoćnije žene ponovno je odnijela Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe.
Njezina upravljačka moć u godinu je dana porasla za 8,6 posto, na 770 milijuna eura, koliko je iznosio konsolidirani prošlogodišnji prihod Atlantic Grupe.
Deset najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu 2022. su Lada Tedeschi Fiorio (Atlantic Grupa), Martina Dalić, (Podravka), Jasenka Joukhadar (Medical Intertrade), Anita Letica (Philip Morris Zagreb), Iva Pripuz Špekuljuk (C.I.O.S. grupa), Liana Keserić (Raiffeisenbank Austria), Daliborka Kranjčić (KTC), Nataša Rapaić (Hrvatski Telekom), Jasna Mandac (Zagrebačka banka) i Ivana Bratanić (Koncern Agram).
Nova su lica na ovogodišnjoj rang-listi Iva Pripuz Špekuljuk (C.I.O.S. grupa) i Jasna Mandac (Zagrebačka banka), a povratnica je Ivana Bratanić (Koncern Agram).
Podsjetimo, dvanaestu godinu zaredom "Lider" organizira međunarodni susret žena i sedamnaestu godinu objavljuje svoju godišnju rang-listu tristo najmoćnijih žena. U odabiru, kako navode, primjenjuju kriterij upravljačke moći, odnosno ukupnih prihoda kompanija koje vode. U odabiru deset najmoćnijih uz upravljačku moć primjenjuju, navode iz Lidera, i neke "mekše" kriterije - zanima ih koliki je njihov utjecaj, i to ne samo u kompanijama kojima predsjedaju, nego i na cjelokupno gospodarstvo i društvo.
Gledajući po gospodarskim djelatnostima, najviše je žena u Hrvatskoj zaposleno u djelatnosti trgovine na malo. Nasuprot tomu njihovi su poslodavci većinom muškarci.
Najveća kompanija u trgovini na malo u Hrvatskoj, a kojoj je na čelu žena, jest križevački KTC, čije poslovanje vodi Daliborka Kranjčić.
- Na našoj je rang-listi treću godinu zaredom. Prvi je put na nju dospjela 2020., nakon što joj je povjerena pozicija predsjednice Uprave tvrtke u kojoj je prije toga provela 26 godina, od kojih je trinaest godina bila članica Upravnog odbora i glavna izvršna direktorica. Njezina je upravljačka moć, prema tvrtkinim prihodima za prošlu godinu, 226 milijuna eura. Upravljačka moć 300 žena zaposlenih na čelnim položajima u 167 kompanija u Hrvatskoj, ove je godine iznosila 47,4 milijarde eura, što je povećanje od nevjerojatnih 50 posto (za 15,8 milijardi eura), i rekord otkako postoji Liderova rang-lista. No razloga za ovakav skok ima više, nisu svi isključivo posljedica boljih poslovnih rezultata. Naime, lani se upravljačka moć računala prema prihodima iz pandemijske 2020., kad je zub pandemije nagrizao i ukupno gospodarstvo i upravljačku moć žena, a ovogodišnja rang-lista usredotočena je na prihode iz u mnogočemu bolje 2021., navode iz Lidera. Z. Rupčić

Uvrstili i menadžerice u javnom sektoru
- Ove godine uvrstili smo i menadžerice u javnom sektoru i državnim institucijama, čija je upravljačka moć oko 400 milijuna eura. Bez njih bi upravljačka moć bila manja za oko 200 milijuna eura. Kad sve zbrojimo, dolazimo do razlike od šest milijardi eura, pa bi procjena stvarnog rasta upravljačke moći bila 30-ak posto, tj. na razini 2018., kad je upravljačka moć tristo najmoćnijih prema rezultatima poslovanja iz 2017., bila 41,5 milijardi eura. Pridodamo li inflaciju, s procjenom od 5 posto, dolazimo do realnog rasta od 25 posto - navode iz Lidera.

Gledajući po djelatnostima, najviše je žena u Hrvatskoj zaposleno u djelatnosti trgovine na malo

Možda ste propustili...

POZITIVNI UTJECAJ NA OKOLIŠ I DRUŠTVO

HPB je potpisnik Načela odgovornog bankarstva

NA UDARU ZRAČNI PRIJEVOZ I BRODARSTVO

Europske komore protive se uvođenju dodatnih poreza

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VALUTNA TRŽIŠTA

Dolar slabi treći tjedan zaredom

2

SVJETSKE BURZE PORASLE

Moguće je da će se ipak izbjeći recesija

3

EUROSTAT O RASTU CIJENA HRANE U EU-U

Uvozne cijene kruha u RH više su 30, a mesa 17 posto