Pekarnice i u novoj sedmodnevnoj ponudi kruhova (na akcijama) ponovno potvrđuju kolika konkurencija vlada u toj proizvodnji, bilo domaćih pekara, bilo uvoza, a što je svojevrsna zaštita potrošača od još većih poskupljenja jedne od osnovnih namirnice, kojoj su hrvatski građani vrlo skloni – godišnja potrošnja kruha u RH je 62 kilograma po stanovniku, a najčešće se kupuju, kažu u Žitozajednici, vrste poput polubijelog kruha, koji je u nižem cjenovnom razredu.
U prošloj godini domaća pekarska industrija proizvela je 142.000 tona kruha, što je rast za pet posto u odnosu prema 2020., dok je proizvodnja kolača i slastica prošle godine uvećana za čak 30 posto u odnosu prema 2020. godini.
Domaći kruh, 500 grama, stoji 9,99 kuna; "bakin kruh", miješani, 500 grama, 8,49; miješani od 600 grama na akciji je u idućih sedam dana za 6,99 kuna; kukuruzni, miješani, od 500 grama je 7,99 kuna; durum kruh u kalupu je 6,99 kuna, a gramaža mu je 350 grama. Na valu poskupljenja, kruhovi, pekarski proizvodi u odnosu prema lani, podaci su Žitozajednice, krovne organizacije mlinsko-pekarske industrije, poskupjeli su za 20-30 posto. Potrošnja se ne smanjuje, dapače, uvoz pekarskih proizvoda i dalje nastavlja rast.
– No to nije poskupljenje koje je dovoljno za rast ulaznih troškova proizvodnje - energenata, sirovina, goriva, jaja, ambalaže, a jer ga potrošnja ne bi mogla pratiti. Pekarski proizvodi poskupjeli su više, a osnovne vrste kruha manje, pa je rast cijena 20-30 posto nekakav prosjek i manji je od rasta cijena tih proizvoda u EU-u - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Potrošači posebno negoduju na velik rast cijena proizvoda kao što su peciva, kifle, klipići - 4,5 kuna, što struka pojašnjava time da ti proizvodi zahtijevaju veći rad, utrošak.
Pšenica stabilizirana
U ovom se trenutku cijena pšenice stabilizirala, i to otvaranjem crnomorskog koridora za izlazak ukrajinske pšenice i drugih žitarica. Na francuskoj burzi cijena joj je sada 325 eura po toni, oko 2,45 kn/kg, s tim da je pšenica s 12 % proteina ondje 330 eura po toni, odnosno 2,49-2,50 kuna kilogram. Ona je u žetvi za naše ratare prosječno bila od 2,00 do 2,20 kuna, a u jednom trenutku prije žetve kotacija cijena "izbacila" je i 2,70 kuna.
– U ovom trenu zaustavilo se divljanje njezine cijene kojem svjedočimo još od jeseni 2020., kada je krenula pomama za žitaricama jer je došlo do prekida u opskrbnim lancima zbog koronakrize. Veća potražnja rezultirala je, dakako, rastom cijena. Nakon krize izazvane pandemijom uslijedio je rat u žitnici Europe, Ukrajini, što je dodatno destabiliziralo tržište, dovelo do veće potražnje, a cijene su na burzama dostizale rekordne razine – čak i do 3 kune. Sve to bilo je prouzročeno velikom potražnjom za pšenicom, svim žitaricama i uljaricama - kaže Barišić.
Za Hrvatskom su dvije milijunske žetve – 2021. poželi smo 1,1 milijun, a ljetos oko 980.000 tona pšenice, u najmanju ruku dvostruko više od naših potreba, koje su 400 - 450 tisuća tona.
– To je naše izvozno zlato koje pridonosi proračunu - kaže Barišić. Dodaje, držati se (samo) cijene pšenice u žetvi stvar je prošlosti jer se tom burzovnom robom trguje cijele godine, i na domaćem i na svjetskom tržištu.
Otkako smo ušli u EU, uvoz pekarskih proizvoda udvostručen je, a trend rasta se nastavlja.
- Jedino je 2020. godina imala smanjenje tog uvoza, no to zbog korone nije referentno razdoblje. U prvih sedam mjeseci 2021. uvoz pekarskih proizvoda bio je 47.305, a u istom razdoblju 2022. godine 51.138 tona, što je rast za 10 % - navodi Barišić uvoznu statistiku i nastavlja kako u toj i od uvoza uvelike visokoj konkurentnosti domaći proizvođači ne mogu cijenom proizvoda pratiti rast cijena ulaznih troškova koliko bi taj rast zahtijevao.
"Bio bi kažnjen"
- To nije praćeno, što potvrđuju i financijski pokazatelji koje je obradila Fina. Tako je u 2021. godini samo 60 posto tvrtki iz pekarske industrije imalo dobit, s tim da je ona smanjena za gotovo 70 posto. Već ta godina pokazala je da rast troškova pekarskih proizvoda nije dovoljno pratio rast ulaznih troškova u toj proizvodnji, pa je dobit smanjena za 70 posto. Potom je uslijedila 2022. kao godina koja je još izazovnija, pa će financijski rezultati na njezinu kraju tek dati posebnu, znakovitu ilustraciju cijeloga stanja i svih kretanja.
No već sada je jasno – lova u mutnom, u vremenu inflacije, u ovoj proizvodnji nema; tržište regulira cijenu. Bio bi kažnjen svaki onaj tko bi u tom inflatornom momentu u uvjetima visoke konkurentnosti tržišta želio zaraditi više, konkurencija bi ga izgurala s tržišta, ocjenjuje Barišić.
Suzana Župan
Prognoze nezahvalne
Barišić kaže da se o prognozama za cijenu kruha u 2023. ne može govoriti sve dok traje rat u Ukrajini i dok je ovakvo stanje s energentima i dr., no da je dobro da se cijena pšenice stabilizirala. Kada je riječ o kotacijama cijena, Žito ih je u studenome objavilo više puta; prema prethodnoj, od četvrtka, 24. studenoga, ona je za pšenicu III. klase, uz isporuku u srpnju/kolovozu, 2 kn/kg, dok je cijena uz isporuku odmah za sve klase na upit. Takvi uvjeti i cijena za pšenicu su na svim kotacijama cijena objavljenima u studenom.