Kultura
KLAVIRSKI RECITAL LOVRE POGORELIĆA

Klavirske sonate prstima virtuoza
Objavljeno 1. prosinca, 2022.
U okviru bogatog i raznovrsnog programa Adventa u Slatini, Pučko otvoreno učilište organiziralo je klavirski recital poznatoga pijanista Lovre Pogorelića. Koncert u dvorani Hrvatskoga doma održan je u suorganizaciji Glazbene škole Milka Kelemena, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.

Pijanist Lovro Pogorelić (1970.) glazbom je okružen od ranog djetinjstva jer mu je otac glazbenik, a nakon što je ljubav prema glazbi prenio svome starijem sinu, otac Ivan prve satove klavira dao je i Lovri. Već s dvanaest godina Lovro je počeo studirati klavir, a s trinaest godina održao je svoj prvi recital s djelima Schumanna, Chopina, Liszta i Rahmanjinova. Dvije godine kasnije bio je već solist na Klavirskom koncertu Roberta Schumanna s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.

Kao 17-godišnji mladić Lovro počinje redovno nastupati u Hrvatskoj kao solist i sa svim većim orkestrima u zemlji, a osim gotovo svih država na starom kontinentu, nastupao je i u Kanadi, Japanu, Rusiji i SAD-u, a imao je turneju i po Kini. Snimio je nekoliko CD-ova i jedan od prvih glazbenih DVD-ova na svijetu s danskim Simfonijskim orkestrom Odense, a snimio je i brojne izvedbe za hrvatske, francuske, nizozemske i danske radijske postaje.

Pogorelić predaje klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. O njegovim izvedbama glazbeni su kritičari izrekli mnogo pohvala pa je i slatinska publika imala jedinstvenu prigodu slušati "lava za klavirom", kako ga je još 1995. nazvala Eva Hvidt u kopenhaškom dnevniku Kristelight Dagblad. Ingeborg Schwenke-Runkel u njemačkom Leverkusen Stadtanzeigeu 1997. napisala je da "njegova glazba ima pokretačku snagu, jer se ne zadržava na površini, već ima melankolični prizvuk", a Jan Jacoby u Politikenu (Kopenhagen) 2000. zapisao je: "Neobično je i dirljivo iskustvo upoznati tako velikog glazbenika", te da "... ovaj mladi Hrvat posjeduje sve što je potrebno u glazbi, od snage i lakoće tehnike, dok je kao glazbenik iznimno reflektirajući i ozbiljan do introverta". Među brojnim osvrtima možda je najkonkretniji bio P. Woetmann, koji je u Berlingske Tidendeu 1993. u Kopenhagenu napisao da je Lovro "klavirski talent iz kategorije velikana (…), genijalan u svom sviranju bez nepotrebnog uljepšavanja, ne nastojeći nikoga zavesti, čineći sve da uđe u dušu svakom tonu i udahne mu punu vrijednost. Nema površnosti ili lakih rješenja u njegovoj izvedbi, sve je predstavljeno jasno i snažno…"

Na slatinskom koncertu doista je maestralno izveo Sonatu za klavir u E-duru op. 109 Ludwiga van Beethovena, Sonatu za klavir Josipa Štolcera Slavenskog i Sonatu za klavir u c-molu op. 111 Ludwiga van Beethovena. P. Žarković
Možda ste propustili...

U POVODU SVJETSKOG DANA KNJIGE I AUTORSKIH PRAVA

Krleža, Zagorka i Tolkien u Noći knjige u Arkadiji

POSVEĆEN JE 150. ROĐENDANU JEDNE OD NAJPREVOĐENIJIH HRVATSKIH KNJIŽEVNICA

Znanstveni skup “Ivana Brlić-Mažuranić u novom mileniju”

MBP PREDSTAVLJA KATALOG IZLOŽBE “USPOMENE NA DJETINJSTVO”

16 priča o djetinjstvu i odrastanju

Najčitanije iz rubrike