Objavljeno 28. studenog, 2022.
Slovenski predsjednik na odlasku Borut Pahor rekao je u ponedjeljak u Zagrebu da je uvjeren da će arbitražni sporazum prije ili poslije vrijediti, ali da je uvijek bio protiv blokade Hrvatske za članstvo u šengenskom prostoru i OECD-u.
"Odredbe arbitražnog sporazuma će vrijediti jer nema bolje alternative. Nikad nisam bio za to, čak ni u pitanju širenja Schengena ili OECD-a, da blokiramo Hrvatsku", rekao je Pahor na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem.
Bivši čelnik socijaldemokrata bio je i slovenski premijer od 2008. do 2012. Za vrijeme Pahorova mandata odlukom Slovenije blokiran je hrvatski ulazak u EU, a 2009. sklopljen sporazum o arbitražnom rješavanju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. Hrvatska se povukla iz arbitraže 2015. ocijenivši je kompromitiranom nakon što je ustanovljeno da je slovenska strana utjecala na pojedine suce.
Ljubljana je jedno vrijeme inzistirala na provođenju arbitraže kao uvjet za pristupanje Hrvatske Schengenu, a još donedavno kolale su informacije da Slovenija priprema izjavu po kojoj ulazak pristup Hrvatske Schengenu znači da Hrvatska priznaje arbitražnu presudu.
Pahor je dodao da nije slučajno što je došao u Hrvatsku u svoj posljednji posjet nekoj zemlji kao slovenski predsjednik i da je, od svih susjeda, upravo Hrvatskoj "pridavao najveću pozornost". "Europska vanjska politika počinje sa susjedima i sa susjedima moramo imati prijateljske, savezničke odnose", rekao je slovenski predsjednik.
H
Dva strateška cilja
Nakon sastanka na Pantovčaku, Pahor se sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
Plenković je zahvalio na potpori Slovenije ulasku Hrvatske u europodručje i šengenski prostor, čime se ostvaruju dva strateška cilja Vlade. Izvijestio je i o planovima Hrvatske vezano uz proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, istaknuvši kako Hrvatska ostaje otvorena za buduću suradnju sa Slovenijom. Pahor je izrazio uvjerenje u daljnji razvoj bilateralnih odnosa te čestitao Hrvatskoj na skorom ulasku u europodručje i šengenski prostor, ocijenivši to kao dva velika postignuća. Zaključio je da je na korist i Hrvatske i Slovenije da se i dalje grade i razvijaju dobrosusjedski odnosi.