Kada se spomene Napa Valley (Kalifornija, SAD), Bordeaux ili Champagne (Francuska), svi znaju da se radi o najpoznatijim vinskim regijama na svijetu. Mi bismo željeli da hrvatsko Podunavlje dobije vinsku prepoznatljivost te da vinski turizam postane krucijalna sastavnica turizma Slavonije, Baranje i Srijema.
Istaknuo je to Robert Baćac, stručnjak za ruralni turizam, u predavanju na konferenciji Transdanube Travel Stories Hrvatska & "Iter Vitis - put loza zlatnim stazama" održanoj u Čepinu i Dalju.
- Vinski turizam Slavonije, Baranje i Srijema iznimno je značajan turistički segment s mnogo potencijala i važan dio ruralnoga turizma RH. Na skupu smo govorili o marketingu i brendiranju vinske regije te vinu kao turističkom proizvodu. Na panelima smo razgovarali o ključnoj ulozi vinskog turizma u razvoju Podunavlja, ženama u vinogradarstvu i vinarstvu te stvaranju doživljaja u vinskom turizmu - rekla je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj (HUTRR) Klub članova Selo, organizatorica skupa.
Osječanka Kristina Babić, članica HUTRR-a, predstavila je jedinstveni portal, nastao kao rezultat projekta Transdanube Travel Stories Hrvatska. "To je svojevrstan vodič domaćim i stranim posjetiteljima u potrazi za biserima ruralnoga turizma, a kao prvi i značajan segment razrađen je upravo vinski turizam", rekla je Babić.
Vino je po mnogočemu jedinstven i fascinantno kompleksan proizvod, istaknut vjerski i kulturni simbol. Vino percipiramo kao luksuzni proizvod, statusni simbol, čak i moderno ulaganje u turbulentnim tržišnim uvjetima. Prema projekciji za 2022. godinu, vinsko tržište u Hrvatskoj vrijedi 621 milijun dolara, a do 2025. trebalo bi premašiti iznos od 821 milijun dolara. U strukturi tržišta alkoholnih pića po volumenu vino zauzima 25 %, a gotovo 50 % vina proizvede se u Slavoniji i Podunavlju. Glavni proizvođači vina u Europi, Francuska, Italija i Španjolska, pokrivaju oko 80 % cjelokupne proizvodnje u Europi. Hrvatska se nalazi među ostalih 20 % proizvođača, pri samom vrhu po kvaliteti i količini vina, no usprkos tome još uvijek se nedovoljno percipira i brendira kao vinska država, istaknuto je na konferenciji.
Na upit što je najvažnije za dobar plasman kvalitetnog vina, Ivana Nemet, enologinja i ravnateljica Tehnološko-inovacijskog centra Virovitica, sudionica panela Žene u vinarstvu i vinogradarstvu, dodijelila je 33,3 % vinogradu, iste postotke proizvodnji i marketingu, a preostalih 0,01 % važnosti vinograda, jer kvalitetno vino nastaje u vinogradu.
Brojne zemlje i regije izgradile su svoju prepoznatljivost na vinu kao tradicijskom, ali i kao kulturno-turističkom proizvodu. Vinski turizam umnogome doprinosi promicanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine, koje su ključni elementi za kulturne industrije, zaključeno je. Vesna Latinović