Što se prije pobrinemo za srce, to bolje. Što prije postignemo pravilan broj otkucaja srca, što prije krenemo redovito provjeravati arterijski tlak, to prije možemo intervenirati i spriječiti nepovoljne promjene u našem kardiovaskularnom sustavu.

U Hrvatskoj 22 % ispitanika smatra da se o zdravlju srca treba aktivnije brinuti nakon navršene 40. godine života, dok su muškarci u Hrvatskoj manje svjesni važnosti kardiološkog zdravlja. Od ukupnog broja ispitanika, čak 25 % muškaraca smatra da se o srcu treba brinuti tek nakon 40. godine ili kasnije, dok 6 % njih ne zna u kojoj dobi treba početi s brigom. Kardiolog profesor Krzysztof J. Filipiak savjetuje da se što ranije počnete brinuti o svome srcu te da bar što ranije krenete s praćenjem osnovnih funkcija: pulsa i EKG-a. Broj otkucaja srca ovisi o tjelesnoj aktivnosti i doba dana, ali ne smije prelaziti 90 otkucaja u minuti kod zdrave osobe u mirovanju, odnosno 80 otkucaja po minuti kod osoba s hipertenzijom. Čak i ako se ne sjećate svih idealnih vrijednosti, moderni pametni satovi mogu vam pomoći rastumačiti vaše rezultate. Test na jednom takvom uređaju, poput onih iz Watch GT 3 Pro serije, može svim dobnim skupinama korisnika signalizirati da je pravo vrijeme za zdravstvene kontrole ako uoče nepravilnosti.

Razvijen kako bi pomogao korisnicima da budu bolje informirani o svom zdravlju, Watch GT 3 Pro senzorski modul visokih performansi EKG-a analizira sinusni ritam i fibrilacije atrija korisnika u stvarnom vremenu. Praćenje elektrokardiograma može pomoći korisnicima u prepoznavanju nepravilnog srčanog ritma. Proces mjerenja je jednostavan i praktičan poput dodirivanja elektrode na bočnoj strani uređaja 30 sekundi kako biste vidjeli rezultate u stvarnom vremenu. Podatci iz istraživanja pokazuju da gotovo 30 % ispitanika iz Hrvatske ne zna kako sniziti krvni tlak. U Hrvatskoj u dobnoj skupini od 18 do 29 godina njih 37 % ne zna navesti metodu snižavanja krvnog tlaka, dok ekonomski najaktivnija skupina (30 - 44 godine) ima njih 31 % koji to ne znaju. Kardiolog Krzysztof J. Filipiak predlaže da ne treba samo poznavati definiciju arterijskih i kardioloških rizika, već i aktivno primjenjivati metode i savjete kojima se rizici mogu smanjiti bez lijekova. Pomaže prestanak aktivnog i pasivnog pušenja, mršavljenje – borba s prekomjernom težinom i pretilošću, ograničavanje unosa kuhinjske soli i dodatnog nepotrebnog soljenja svih jela, povećanje unosa voća i povrća u prehrani, smanjeni unos životinjskih masti i soli, ograničavanje konzumacije alkohola i povećanje redovitosti tjelesne aktivnosti. Uvođenjem i dosljednom primjenom upravo ovih smjernica možemo značajno smanjiti rizik kardioloških problema. M.R.