Kako se približava ulazak Hrvatske u eurozonu te uvođenje eura od 1. siječnja, svako malo slušamo i nagovještaje ulaska u dublju i trajniju recesiju, ne samo RH, nego i cijele Unije, što bi uz nezaustavljivu inflaciju bio dodatni teret za državu i sve njezine subjekte, građane, ekonomiju...

Što recesija znači za bankarski sustav općenito, pitali smo Zrinku Živković Matijević, direktoricu Direkcije ekonomskih i financijskih istraživanja RBA?

- Financijska stabilnost jedan je od ključnih preduvjeta održivoga gospodarskog rasta. Njezina važnost posebno dolazi do izražaja u kriznim, nestabilnim i neizvjesnim situacijama/razdobljima koja trenutačno živimo. Kvalitetne mjere, instrumenti i aktivnosti makrobonitetne politike jačaju otpornost financijskog sustava te smanjuju sistemske rizike. Hrvatski financijski sektor visoko je bankocentričan, kreditne institucije (banke) čine gotovo 75 posto imovine financijskoga sektora. Hrvatski bankovni sustav je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan, a dodatno mu u tome pomaže i proces pristupanja europodručju. Stopa adekvatnosti ukupnoga kapitala hrvatskih banaka u prvom polugodištu 2022. iznosila je 25 posto, što hrvatski bankarski sustav čini jednim od najbolje kapitaliziranih sustava u svijetu te jednim od najrazvijenijih u području jugoistočne Europe. Hrvatska je još ulaskom u ERM II, 2020. godine, postala član Bankovne unije čiji je jedan od osnovnih ciljeva osigurati otpornost banaka i učiniti ih sposobnima da se nose sa svim financijskim krizama u budućnosti. Europska središnja banka, uz pomoć posebnog tijela (Europskog odbora za sistemski rizik, eng. ESRB), koordinira makroprudencijalne politike država članica s ciljem sprječavanja prezaduženosti i osiguranja financijske stabilnosti. Iz navedenog je jasno kako europodručje ima razvijen snažni financijski stabilizacijski mehanizam za krizna vremena, što svakako ide u prilog skorom pristupanju Hrvatske europodručju, posebice u trenutačnom okruženju koje karakteriziraju visoki (geo)politički i ekonomski rizici.

S približavanjem kraja 2022. godine banke se pripremaju za uvođenje eura, što iziskuje prilagodbe u poslovnim procesima i tehnološkoj podršci te rezultira značajnim jednokratnim troškovima za banke. U sljedećoj godini, zbog nestanka kune značajno će se smanjiti prihodi banaka utemeljeni na konverziji između eura i kune, koji su u prošlim godinama na visoko euroiziranom financijskom tržištu omogućavali bankama ostvarivanje solidnih prihoda. Dodatno, inflacija realno obezvređuje imovinu banaka, pa se i kamatni prihodi smanjuju u odnosu na materijalne troškove poslovanja. Zbog toga banke očekuju nešto lošije rezultate poslovanja u sljedećoj godini.

Očekivano usporavanje gospodarstva smanjuje potražnju za kreditima, prije svega za kredite namijenjene investiranju u poduzećima i kod stanovništva. Dodatno, zbog zaostajanja rasta plaća za rastom potrošačkih cijena, kao i cijena prodaje za rastom cijena repromaterijala i energije kod proizvođača, izgledno je pogoršanje naplate kredita, što će uvećati rezervacije za gubitke te zaoštriti kriterije za ocjenu kreditne sposobnosti potencijalnih zajmoprimaca. Zbog usmjerenosti središnjih banaka na zaustavljanje rasta cijena u sljedećoj godini nije izgledna ni relaksacija ponude novca, a time ni poticaji bankama za olakšavanje uvjeta kreditiranja.



Kakvi su ekonomski izgledi za iduću 2023. godinu, što kažu Raiffesen istraživanja...?

- Prema očekivanjima Raiffesen istraživanja, ekonomski izgledi pretpostavljaju industrijsku/tehničku recesiju u europodručju i srednjoj Europi na prijelazu 2022./2023., s relativno manje izraženim usporavanjem u zemljama jugoistočne Europe koje su više orijentirane na usluge.

Dva dodatna čimbenika koja će, prema našim očekivanjima, biti značajnije izražena i tako utjecati na gospodarska kretanja izraženiji su udar na potražnju potrošača, uzimajući u obzir pokazatelje koji ukazuju da inflacija ne posustaje. Sada se inflacija širi ne samo u srednjoj Europi, gdje su pritisci bili visoki i prije pandemije, nego i u jugoistočnoj Europi. Udar na potrošačku potražnju već je vidljiv ne samo u pokazateljima raspoloženja, nego i u kolebljivoj potražnji za trajnim dobrima. Drugo, nedavno uočena volatilnost financijskih tržišta i stalni porast averzije prema riziku vjerojatno će ostati i u sljedećim tromjesečjima, postavljajući dodatne izazove gospodarstvu. Iako i dalje očekujemo da će 2023. donijeti usporavanje inflacije, stope će ostati visoke, što predstavlja izazov za vlade i središnje banke.

Uzimajući u obzir visoku usklađenost poslovnih ciklusa zemalja europodručja i Hrvatske, kao i visoku ovisnost u razmjeni dobara i usluga, navedena kretanja zasigurno neće zaobići Hrvatsku. Oporavak iz recesije bit će polagan i postupan, predvođen prije svega investicijama uz potporu fiskalne politike. Recesiju samu po sebi teško je predvidjeti, ali sasvim je izgledno usporavanje gospodarstva. Pripremu za razdoblje skromnog rasta, ili njegovog izostanka, vidimo za Hrvatsku kroz korištenje pruženih prilika i raspoloživih sredstava u okviru Programa za otpornost i rast (RRF) te klasičnih EU fondova u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira. Za njihovo uspješno povlačenje i provedbu treba ojačati projektne kapacitete javnog, ali i privatnog sektora te potaknuti i educirati poduzetnike. Ne manje važno za nadolazeće razdoblje jest jačanje institucionalnih kapaciteta i vladavine prava, kao i brža implementacija reformi, osobito važnih javnih sustava poput zdravstva, obrazovanja i socijalnog sustava.



Koja je i kakva uloga banaka (uključujući i RBA) u recesiji hrvatskog gospodarstva, ako do njega dođe? Koliko je stabilan bankarski sustav u RH? Kakva je situacija s kamatnim stopama, hoće li rasti...?

- Ponovit ću kako je bankarski sustav u Hrvatskoj stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan, a uvođenje eura otklanja rizike kojima je bio izložen zbog poslovanja na visoko euroiziranom tržištu. S ulaskom Hrvatske u europodručje od sljedeće godine kamatne stope na lokalnom tržištu bit će jače povezane s kamatnom politikom Europske središnje banke (ECB - European Central Bank). U borbi s inflacijom ECB je ove godine započeo ciklus povećavanja temeljne kamatne stope, a nastavak rasta kamatnih stopa očekujemo i u sljedećoj godini.

Europska središnja banka odluke o promjeni svojih ključnih kamatnih stopa donosi u skladu s gospodarskim kretanjima, odnosno dinamikom inflacije i očekivanjima o inflatornim pritiscima, zaposlenosti i potrebama realnog sektora, a sve u cilju ostvarivanja zadanih monetarnih ciljeva (poput inflacije oko 2 %).

Promjenom svojih kamatnih stopa ECB neposredno utječe na promjenu ostalih tržišnih kamatnih stopa, a time posredno i na kamatne stope kredita uz promjenjivu kamatnu stopu vezanih na određenu referentnu vrijednost.

Ulaskom u europodručje, euribor postaje osnovni referentni parametar za kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom. Budući da Hrvatska pristupa europodručju usred ciklusa rasta temeljnih kamatnih stopa, korisnike kredita upućuje se na mogućnost ugovaranja fiksnih kamatnih stopa.

Fiksne kamatne stope mogu se ugovoriti za srednjoročne kredite za razdoblje do konačne otplate kredita, a kod dugoročnih kredita za početno razdoblje otplate. Time se korisnicima kredita omogućuje planiranje otplate bez rizika promjene kamatne stope. (D.J.)