Magazin
TEMA TJEDNA: RECESIJA PRED VRATIMA

Anita Pavković: Strategije treba razvijati na duže rokove
Objavljeno 26. studenog, 2022.
PROF. DR. SC. ANITA PAVKOVIĆ Redovita profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kako se približava ulazak RH u eurozonu, uvođenje eura od 1. siječnja, svako malo slušamo i nagovještaje ulaska u dublju i trajniju recesiju, ne samo RH nego i cijele EU, što bi uz nezaustavljivu inflaciju bio dodatni teret za državu i za sve njezine subjekte, građane, ekonomiju... Što bi recesija značila za bankarski sustav općenito - pitali smo dr. sc. Anitu Pavković, redovitu profesoricu na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu?



- Konačno smo i blizu datuma prelaska na primjenu eura za koji smo se dugo pripremali i uspjeli u tome, no, kako narod kaže, "teža uvijek prevagne", pa fokus (s pravom) prelazi na ovaj vaš drugi dio pitanja. Dakle, crne prognoze svuda su oko nas. S obzirom na to da kod nas sve dolazi sa zakašnjenjem, a i skloni smo sintagmi "lako ćemo", još uvijek nismo osvijestili ozbiljnost situacije. Slijedi teže razdoblje svima u svim aspektima i bilo bi dobro pripremiti se prema svojim mogućnostima. Dakle, pokušati "čuvati dok je vreća puna ili dok je vreća relativno punija" nego što će biti. Po pitanju bankarskog sustava rekla bih da su zbog prethodne recesije proizvedeni jaki otpornici mjereni i kreirani na različite načine koji će sada jako dobro doći.

Osim inflacije i recesije, suočeni smo i s nizom drugih, globalnih prijetnji...?

- Važna pitanja kao što je globalno zatopljenje, klimatske promjene, pandemija, robotizacija, umjetna inteligencija, starost populacija, migrantske krize, paralelni i shadow internetski sustavi (informacijski, financijski), proizvodnja poluvodiča (npr. Tajvan proizvodi 50 % poluvodiča u svijetu), koncentracija energetskih i poljoprivrednih proizvođača i sl. - izazovi su koji su trenutačno u drugom planu. Nuklearne prijetnje, energenti, lanci dobave su sad u fokusu zbog rata. Trebali bismo svakako ozbiljno razmišljati o dugom roku, ekonomskom razvoju i generacijama iza nas. Opet su nas okidači krize "iznenadili" i pokazalo se da kriza dolazi uvijek u nekom novom ruhu, pa u tom smislu treba ozbiljno promišljati o budućim okidačima i spremnosti za njih. Dakle, strategije treba razvijati na duže rokove, bar za dva ili tri politička ciklusa unaprijed.

Jesu li nagovještaji recesije doista toliko dramatični kakvima ih prikazuju ne samo mediji nego i službene institucije poput Europske komisije, MMF-a, Europske središnje banke...? I što bi zapravo značila "parola" da se "moramo pripremiti za recesiju"? Zvuči podosta zlokobno...

- Kako smo posljednjih godina na valu rasta i optimizma (čak i uz dvogodišnji status quo zbog COVID-a), subjektivan dojam i očekivanja se nastavljaju, što nije dobro. Za kockare se kaže da spremno vjeruju u ono što očekuju pa bi se i ovi modeli ponašanja mogli s tim usporediti. Dakle, sadašnjost je siva i nadamo se boljoj budućnosti. Kod nas sve dolazi sa zakašnjenjem, pa tako i kriza, a i trajanje se produži natprosječno duže, no zbog nižeg stupnja razvoja bude i manje pogubna. Vrijeme 3I, kako ga neki zovu (infekcije, injekcije i inflacija) već je iza u nekim gospodarstvima, dok su drugdje u tijeku i na vrhuncu. Inflacija je uglavnom još visoka, kamatne stope rastu, a ekonomija pada. Ulagatelji su defenzivni, skrivaju se kroz ulaganja u sigurnije luke, discipliniranost i strpljenje moraju biti ključne u ostvarivanju dugoročnijih ciljeva i nagrada. Zbog volatilnosti proteći će vrijeme do povrata u rizičnije klase imovine. S druge strane, nesklonost ulaganjima na financijskim tržištima nije opravdana sudeći prema podatcima (globalni relevantni dionički indeksi od proljeća 2020. godine u stalnom su porastu).

Koliko je stabilan bankarski sustav u RH? S obzirom na situaciju, hoće li kamatne stope porasti, do kraja godine i tijekom iduće 2023.? Koji će od 1. siječnja biti referentni parametri? Kako se poslodavci, ali i potrošači općenito, mogu zaštititi, kako se prilagoditi? Drugim riječima, koja je i kakva uloga banaka u recesiji hrvatskog gospodarstva ako do njega dođe...?

- Sustav funkcionira po modelu prelijevanja i spojenih posuda. Nažalost, kriza je pogubna za sve sektore i na potražnoj i dugovnoj strani. U SAD-u je u tijeku proces najagresivnijeg podizanja kamatnih stopa FED-a od 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. ECB (Europska središnja banka) nakon dekade niskih kamatnih stopa od lipnja 2021. godine počeo je s dizanjem kamatnih stopa i rast se očekuje i nadalje.

U Hrvatskoj je najviša inflacija od osamostaljenja (izuzevši vrijeme hiperinflacije do antiinflacijskog programa), a troškovi rastu različito, pri čemu po najvišim stopama za hranu i piće, stanovanje i sl., što implicira zaključak da najviše pogađa one iz nižih dohodovnih razreda. To se najbolje vidi u košaricama namirnica, novčanicima i karticama i spremnicima goriva. Relativno smo siromašni, primjerice omjer financijske imovine kućanstava u Hrvatskoj prema BDP je 134 %, dok je taj omjer u zemljama europodručja 238 %.

Dakle, podizanjem kamatnih stopa teže je servisiranje dugova svima, a pitanje je koju granicu tko može podnijeti. U ovom trenutku neka objektivna politika upravljanja osobnim i poslovnim financijama može biti fiksiranje kamatnih stopa. Povijest nam kaže da je potrebno nekih tri do devet mjeseci za početak oporavka od trenutaka ekonomskog dna i najnižih razina korporativnih dobitaka. (D.J.)
Možda ste propustili...

BRITANIJA BEZ EU-A, EU BEZ BRITANIJE: BREXIT - GODINE POSLIJE...

Brexitu usprkos, Ujedinjena Kraljevina na pravoj strani povijesti

TEMA TJEDNA: POLITIČKI I DRUŠTVENI APSURDI

Ernest Vlačić: Prosvjedi promoviraju nečije interese

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana