Premda NATO ne smatra da je Rusija napala njegovu članicu Poljsku, vidi odgovornost u Moskvi zbog rata u Ukrajini. Istovremeno raste zabrinutost nekih ruskih susjeda - piše za DW Christoph Hasselbach, čiju analizu prenosimo o cijelosti, uz neznatne prilagodbe.

Podsjetimo, ostaci raketa za protuzračnu obranu pali su na poljsko selo na granici s Ukrajinom pri čemu su poginule dvije osobe. U susjednoj zemlji, Ukrajini, bjesni rat, a Rusija svakodnevno ispaljuje brojne rakete, uključujući i rakete na civilne ukrajinske ciljeve. Nakratko je izgledalo kao da je možda napadnuta zemlja članica NATO-a, Poljska. To bi bilo ono što NATO očajnički želi izbjeći - da bude uvučen u ovaj rat.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večernjim satima već je bio siguran: "Ovo je ruski raketni napad na kolektivnu sigurnost!" Poljski oporbeni vođa, bivši predsjednik Vijeća EU-a, Donald Tusk, rekao je da su ubijeni Poljaci "prve žrtve ovog rata na poljskom tlu".



Na Zapadu su zazvonila zvona za uzbunu. Najprije je postojala sumnja da se radilo o ciljanom ruskom napadu, no nakon nekoliko sati je objavljeno da ta sumnja nije potvrđena. A onda je priopćeno da se vjerojatno radilo o protuzračnom projektilu koji je lansirala Ukrajina i koji je slučajno eksplodirao iznad Poljske.

Istovremeno je pokrenut iznenađujuće složen međunarodni pokušaj da se stvari smire. To pokazuje koliko je velika zabrinutost zbog moguće eskalacije i širenja rata. Američki predsjednik Joe Biden bio je jedan od prvih koji je rekao da projektil vjerojatno nije ispaljen iz Rusije. To je rekao predsjednik zemlje koja vojno, kao nitko drugi, podržava Ukrajinu.

Značajno je da Kina, koja nije kritizirala rusku invaziju na Ukrajinu, također poziva na oprez. "Sve strane trebaju ostati mirne i suzdržane u trenutačnim okolnostima", izjavila je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

Čak i u Poljskoj, gdje su pale rakete, na najvišoj razini ulažu napore da se stvari smire. Predsjednik Andrzej Duda zaključuje: "Ništa, apsolutno ništa, ne sugerira da je to bio namjerni napad na Poljsku." Kasnije se oglasio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Nemamo dokaza da je ovo bio namjerni napad", rekao je nakon hitnog sastanka Vijeća NATO-a održanog u srijedu poslijepodne u Bruxellesu.

Njemački kancelar Olaf Scholz također je pozvao na oprez. "U ovako ozbiljnoj stvari svako brzopleto utvrđivanje toka činjenica prije temeljne istrage ne dolazi u obzir", rekao je nakon samita G20 na Baliju. On je u intervjuu za n-tv dodao da je "vrlo sretan" što su se "svi vrlo mirno, staloženo i jasno suočili s ovim izazovom".

Scholz je nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači upozorio na opasnost od trećeg svjetskog rata. Zbog tog razloga on je uvijek bio neodlučan oko isporuke oružja Ukrajini, što mu je također donosilo kritike u zemlji i inozemstvu. Bez obzira na ljutnju vlade u Kijevu i nekih istočnoeuropskih članica NATO-a, Scholz i dalje odbija isporučiti njemačke borbene tenkove i pješadijska borbena vozila koja su hitno potrebna Ukrajini. Njegova zabrinutost je da će u Moskvi na to gledati kao na ofenzivno oružje i da će Njemačka tada u očima Vladimira Putina biti uključena u rat.



Čak i ako Scholz i drugi zapadni političari sada gotovo isključuju ruski napad na članicu NATO-a Poljsku, oni na kraju okrivljuju Rusiju. Raketni napad se ne bi dogodio, kaže Scholz, "bez ruskog rata protiv Ukrajine, bez raketa koje se sada intenzivno i u velikim razmjerima ispaljuju na ukrajinsku infrastrukturu". Rat je, kaže i Stoltenberg, "pravi razlog incidenta".

U međuvremenu Kremlj očito slijedi dvostruku strategiju prijetnji i deeskalacije. Ne okrivljujući nikoga za raketni napad, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev napisao je na Twitteru: "Ako vodi hibridni rat protiv Rusije, zapad se približava svjetskom ratu." Njegova izjava se poklapa s izjavom ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrija Poljanskog, koji je na svom Telegram kanalu pisao o pokušaju provokacije: "Postoji pokušaj da se izazove direktan vojni sukob između NATO-a i Rusije, sa svim posljedicama za svijet".

S druge strane, dok istovremeno pokušava izvući politički kapital iz incidenta, čini se da je i Moskva zainteresirana za smirivanje situacije. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pozdravio je "suzdržan i profesionalni odgovor američke vlade". Druge zemlje koje su, kako je rekao, pokazale "histeričnu, suludu rusofobnu reakciju" trebale bi slijediti njihov primjer.

Na svjetskim burzama se prilično brzo smirilo početno uzbuđenje. Nakon trenutačnog kratkog šoka važni indeksi su se oporavili, što pokazuje da investitori trenutačno ne očekuju da će se ukrajinski rat proširiti na NATO. Naglasak je na "trenutačno". Jer strah da će se rat proširiti na teritorij NATO-a je ostao. Istočne članice tog vojnog saveza povlače konzekvence. Poljska želi pojačati nadzor nad svojim zračnim prostorom, pri čemu je podršku ponudilo njemačko Ministarstvo obrane. Njemački zrakoplovi Eurofighter "već sutra" bi mogli biti korišteni "ako Poljska tako želi", izjavio je glasnogovornik vlade u Berlinu.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda poziva NATO da brzo rasporedi protuzračne sustave duž cijelog istočnog krila NATO-a. Inače, poljsko vojno zapovjedništvo odbacuje navode da je poljski sustav protuzračne obrane ovdje zakazao. Kritične infrastrukture mogu biti zaštićene. Ali "nijedna vojska nema sustav protuzračne obrane koji štiti cijeli teritorij jedne zemlje", priopćeno je iz poljske vojske.



No mnogi se i dalje pitanju što ako se ispostavi da je raketni napad ipak bio ruski napad? Stoltenberg kaže da je u takvom slučaju "NATO spreman djelovati odlučno i na smiren način". On je to jasno rekao još listopadu u intervjuu za DW. Ako je napadnuta zemlja članica NATO-a, u Moskvi ne bi trebalo biti nesporazuma: "Naravno, to bi pokrenulo članak 5. o kolektivnoj obrani." Zbog toga su pojačane i stavljene u stanje pripravnosti i postrojbe na istočnom krilu NATO-a. "Ne radimo ovo da bismo izazvali sukob, nego da bismo ga spriječili", rekao je Stoltenberg. (DJ)