Serijal "S Inom na kavi" nastavlja se u ovom broju Magazina još jednim intervjuom. Ovaj put na pitanja naše suradnice odgovarala je NJ. E. Suwartini Wirta, veleposlanica Republike Indonezije u Republici Hrvatskoj.

Vaša Ekscelencijo, početkom ove godine predali ste vjerodajnice Predsjedniku Republike Hrvatske. Koji su prioriteti na kojima će raditi vaše Veleposlanstvo, koja su to područja suradnje za koja se nadate da ćete razviti između Indonezije i Hrvatske u budućnosti?

- Obje zemlje uživaju jake veze i suradnju u više područja, kao što su trgovina, ulaganja, turizam, industrija, energija, obrazovanje, istraživanje i tehnologija, da spomenemo samo neka. Postoje i druga područja suradnje koja bi se mogla ojačati, uključujući obranu i sigurnost, zdravstvo i kibernetičku sigurnost.

Što se tiče gospodarske suradnje, Indonezija trenutačno istražuje mogućnosti razvoja suradnje u trgovini, posebice za prijevoz tereta na cijeli europski kontinent kroz tri hrvatske morske luke u Rijeci, Zadru i Splitu.

Nastojimo proširiti suradnju i na području turizma. Kao i Hrvatskoj, turizam je žila kucavica našeg gospodarstva. Hrvatska turistička industrija nevjerojatno napreduje, s oko 20 milijuna turista u 2019., neposredno prije pandemije. Indonezija, iako ima dugogodišnje iskustvo, također posjeduje obilje kvalificirane radne snage za ispunjavanje potreba turističke industrije. Indonezija i Hrvatska mogu surađivati ​​u smislu izgradnje kapaciteta, razmjene informacija i mogućnosti rada.

Jednako važno, vidimo potrebu za povećanjem našeg kontakta među ljudima kako bismo poboljšali međusobno razumijevanje. Kratkoročno, identificirali smo nekoliko potencijalnih područja suradnje koja se mogu smatrati nedostatnim u ovom aspektu, poput razmjene studenata i obrazovnih veza među našim institucijama.



Jakarta više neće biti glavni grad Indonezije, taj će status dobiti Nusantara. Koji je razlog ove promjene?

- Trenutačno je Jakarta još uvijek indonezijski glavni grad, a gradi se novi glavni grad, Nusantara, na otoku Kalimantanu ili Borneu, koji se nalazi u središtu zemlje. Vlada je postavila neke regulatorne okvire, ali službeno preseljenje iz Jakarte u Nusantaru još treba pričekati izdavanje predsjedničkog dekreta.

Osim što služi kao administrativno središte, Jakarta je epicentar poslovnih i gospodarskih aktivnosti zemlje, ulogu koju uvelike igra i otok Java kao cjelina. Ova situacija dovodi do razlika i nejednakosti između Jave u odnosu prema drugim otocima izvan Jave. Nekoliko je studija također došlo do jedinstvenog zaključka da Jakarta više ne može biti glavni grad zbog brzog rasta stanovništva, degradacije okoliša i pada razine gradskih uvjeta za život. Stoga se očekuje da će preseljenje uvelike smanjiti te nejednakosti i poboljšati gospodarski rast u regijama izvan Jave, posebice u istočnom dijelu Indonezije.

Vizija koja stoji iza razvoja i upravljanja Nusantare je izgraditi metropolu svjetske klase koji posjeduje sve atribute idealnog grada koji bi mogao predstavljati uzor za urbani razvoj i upravljanje u Indoneziji, kao i u svijetu. Ova velika vizija osmišljena je da ostvari Nusantaru kao održivi grad svijeta i indonezijski ekonomski pogonski stroj budućnosti.

Da se vratimo na neke od aktualnih zbivanja u svijetu, primjerice povišenu razinu nuklearne napetosti na Korejskom poluotoku. Vaš komentar?

- Korejski poluotok geografski je blizu Indonezije, a naše je stajalište i stav da moramo imati stabilnu, sigurnu i prosperitetnu regiju. Indonezija je, zajedno s međunarodnom zajednicom, uvijek podržavala diplomatske napore za rješavanje sigurnosnih pitanja. U tom smislu Indonezija zadržava potrebu za nastavkom zajedničkog rada, uključujući sve zainteresirane strane, kako bi se osiguralo povoljno okruženje za dijalog, uključujući smanjenje napetosti, kako bi se postigla denuklearizacija Korejskog poluotoka.

Dosljedno pozivamo na denuklearizaciju Korejskog poluotoka kako bismo postigli regiju bez nuklearnog oružja. Korejski poluotok bez nuklearnog oružja pozitivno bi pridonio regionalnom i globalnom miru i sigurnosti. Indonezija smatra da je denuklearizacija Korejskog poluotoka na potpun, provjerljiv i nepovratan način glavni modalitet za stvaranje održivog mira i stabilnosti na Korejskom poluotoku i okolnim regijama.

Aktualno je još jedno svjetsko žarište problema, i to najgore vrste, ono u Ukrajini, gdje već više od osam mjeseci bijesni rat. Kako se na tu tragediju gleda u Indoneziji?

- Situacija u Ukrajini neizbježno utječe i na druge regije izvan Europe, uključujući Indoneziju, izravno ili neizravno, posebno u gospodarskom području kao što su trgovina i sigurnost hrane, kao i energija. Štoviše, to će povećati pritisak na naše napore da se oporavimo od gospodarskih i društvenih izazova nakon pandemije COVID-19.

Indonezija se žarko nada da bi obje zemlje mogle uskoro postići mir i, u tom kontekstu, Indonezija također preuzima aktivnu ulogu kao što se, između ostalog, može vidjeti iz posjeta predsjednika Joka Widodoa kako bi se sastao s čelnicima Ukrajine i Rusije, u kojem je predsjednik ponudio biti most komunikacije između njih. Nadalje, u svojoj ulozi predsjedajućeg G20 ove godine, Indonezija također snažno nastoji osigurati da grupa od 20 najvećih svjetskih gospodarstava ostane netaknuta, s fokusom na postizanje rezultata koji će koristiti ne samo članicama G20 nego i drugim zemljama, iz nekoliko važnih pitanja, uključujući utjecaj sukoba u Ukrajini na globalnu sigurnost opskrbe hranom i energijom.

Jeste li zabrinuti zbog trgovinskog rata između Kine i SAD-a?

- Naravno, Indonezija je zabrinuta zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Indonezijsko gospodarstvo, kao i gospodarstvo drugih zemalja, neraskidivo je povezano s ova dva gospodarstva. Glavna izvozna odredišta Indonezije su Kina i Sjedinjene Države. Industrijski razvoj Indonezije također se uvelike oslanja na ove dvije zemlje kao izvore ulaganja.

Osim stajališta oko domaćeg gospodarstva, Indonezija je zabrinuta zbog šireg utjecaja rivalstva dviju zemalja na globalni poredak. Od kraja Drugog svjetskog rata svjedoci smo brzog gospodarskog razvoja i rastućeg globalnog blagostanja. Svijet danas doživljava neviđeni prosperitet, a mi naporno radimo kako bismo postigli još bolje rezultate. Indonezija ne želi da se ovaj napredak uguši, ako ne i preokrene, jer moćne i utjecajne zemlje preferiraju sukob kao rješenje svojih razlika. Međunarodna zajednica od njih očekuje da budu predvodnici suradnje, a ne izvor podjela.



Indonezija se priprema ugostiti summit G20 na Baliju koji organizira 15. i 16. studenoga. Čelnici najrazvijenijih zemalja svijeta, raspravljat će o brojnim ekonomskim temama, uključujući i obuzdavanje rasta troškova, s obzirom na to da su primjerice energenti poskupjeli do 30 %...

- Da, rješavanje globalne inflacije bit će tema rasprave tijekom sastanaka G20. Kao predstavnik zemalja u razvoju, Indonezija je ovom pitanju dala prioritet. Ključno je da se na summitu postigne dogovor o tome kako to riješiti, s obzirom na katastrofalne učinke rasta cijena hrane i energije na zemlje s niskim prihodima.

Vaša je zemlja bogata agrarnim resursima. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji povećana je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda. Jeste li samodostatni u proizvodnji hrane?

- Dostatnost opskrbe hranom uvijek je na vrhu naše nacionalne razvojne agende. Iako je bila prilično uspješna glede dostupnosti hrane, Indonezija još uvijek treba više raditi na jačanju infrastrukture poljoprivredno-prehrambene industrije i nutritivne kvalitete hrane koju proizvodi. Indonezija također treba poboljšati svoje kapacitete za suočavanje s ekološkim izazovima kao što su klimatske promjene, ranjivost na prirodne katastrofe i zagađenje.

Kako bi postigla dostatnost hrane i sigurnost, indonezijska Vlada je provela niz politika usmjerenih na povećanje tehničkih kapaciteta poljoprivrednika, kontrolu cijena hrane, razvoj poljoprivredne industrije i poboljšanje distribucije hrane i logističke infrastrukture. Indonezija također angažira strane partnere u ovom nastojanju. Nadalje, vlada diverzificira lokalnu proizvodnju hrana povećanjem proizvodnje kukuruza, sirka, brašna tropskih palmi i manioke širenjem zemljišta i otvaranjem novih područja kako bi se povećala domaća proizvodnja kao alternativa uvezenoj hrani.

Kakva je investicijska klima u Indoneziji, koliki je interes inozemnih ulagača? Indonezijsko tržište pokazuje veliki potencijal...

- Indonezijska vlada shvaća da su strana ulaganja i tehnička pomoć iz drugih zemalja ključni za razvoj nacionalne industrije. Kao rezultat toga, poboljšanje nacionalne investicijske klime postalo je glavni prioritet indonezijske vlade, osobito u posljednjih sedam-osam godina. Vlada namjerava Indoneziju učiniti privlačnom zemljom za strana ulaganja, čak postati glavnom destinacijom stranih ulaganja u jugoistočnoj Aziji. Kao rezultat toga, provedene su razne reforme u raznim područjima, posebice kako bi se osiguralo jednostavno poslovanje, smanjila birokracija i eliminirala korupcija. Vlada gradi različite integrirane gospodarske zone i nudi različite porezne poticaje.



Kakvo je stanje s prometnom infrastrukturom, kao i s tzv. zelenim zonama?

- Vlada daje prioritet razvoju infrastrukture, posebice cesta s naplatom cestarine, lučkih mostova i zračnih luka. Indonezija je u posljednjih osam godina izgradila 1900 kilometara cesta s naplatom cestarine. Ova je brojka važna s obzirom na to da je Indonezija u prethodnih 40 godina uspjela izgraditi samo 780 km. Osim toga sadašnja je indonezijska vlada bila uspješna u izgradnji 15 zračnih luka i 142 luke. Nadalje, pristup internetu dostupan je na 85 % ukupnog teritorija Indonezije.

Uz to, Indonezija trenutačno gradi najveće zeleno industrijsko područje na svijetu u pokrajini Sjeverni Kalimantan. Razvoj ovog industrijskog područja nije samo dio vladinih napora za promicanje nacionalnog razvoja, već je i dio vladine predanosti smanjenju negativnih učinaka klime.

Indonezijski izvoz u Hrvatsku, kakva je situacija o tom pitanju, primjerice koje poljoprivredne proizvode promovirate u Hrvatskoj?

- Palmino ulje zasad ostaje najvažnija poljoprivredna izvozna roba Indonezije u Hrvatsku. U budućnosti se nadamo povećanju udjela indonezijske kave na hrvatskom tržištu, kao i uvođenju različitih vrsta začina i tropskog voća.

Indonezija je zemlja mladih, imate čak 55 % stanovništva mlađeg od 25 godina. Kako pomažete mladim radnicima iz marginaliziranih sela Indonezije?

- Indonezija ima mnogo prirodnih resursa koji nisu istraženi, stoga indonezijska vlada uvijek otvara nova radna mjesta poboljšavajući kvalitetu ljudskih resursa kroz formalno i neformalno obrazovanje.



Indonezija se također može pohvaliti činjenicom da je zemlja najveće muslimanske populacije na svijetu. Kakvi su odnosi s islamskom zajednicom u Hrvatskoj?

- Doista, Indonezija je najmnogoljudnija muslimanska zemlja na svijetu. Veleposlanstvo Indonezije u Zagrebu ima bliske odnose s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj, posebice s muftijom i nekoliko imama. Često se osobno sastajemo kako bismo razgovarali o islamskom razvoju odnosa između dviju zemalja. Iako je islam većinska religija, Indonezija dosljedno promiče međuvjerski dijalog, otvorenost i različitost sa svakom religijom.

Sukladno našem ovogodišnjem predsjedanju G20 summita, pokrenuli smo i forum Religion 20 (R20) održan 2. i 3. studenog 2022., koji je okupio vjerske vođe iz zemalja G20 na plodonosnu raspravu o rješavanju trenutnih globalnih problema.

Za kraj, koji su Vam aspekti hrvatske kulture posebno privlačni?

- Jedna od najatraktivnijih hrvatskih kulturnih manifestacija, između ostalog, svakako je Sinjska alka. Ne samo zato što je uvrštena u nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a nego sam i osobno promatrala taj događaj ove godine. Bilo je nezaboravno iskustvo vidjeti viteški turnir u Sinju prije nekoliko mjeseci.