Novosti
VLADA PREDLAŽE DA HV BUDE DIO EU OBUKE UKRAJINSKIH VOJNIKA

Hrvatska bi morala znati koliko je važno pomoći žrtvi agresije
Objavljeno 25. studenog, 2022.
Naši bi časnici bili u zapovjednim strukturama, a vojnici obučavali Ukrajince, i u samoj Hrvatskoj

Vlada je Saboru uputila prijedlog o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć u potpori Ukrajini "EU Military Assistance Mission - Ukraine".



Premijer Andrej Plenković naveo je da će, u slučaju pozitivne odluke Sabora, Hrvatska vojska pomagati Ukrajini na tri načina.

Do 100 vojnika


"Da naši časnici budu u zapovjednim strukturama ove misije, da hrvatski vojnici budu dio onih vojski unutar EU-a koje će biti spremne obučavati ukrajinske vojnike, mahom u Poljskoj i Njemačkoj, te mogućnost da se ukrajinski vojnici obučavaju i u Hrvatskoj", objasnio je Plenković, koji očekuje zanimljivu političku raspravu u Saboru. Misija EUMAM trajat će dvije godine i provodit će se na teritoriju država članica EU-a. "Hrvatska bi sudjelovanjem u ovoj misiji nastavila aktivan doprinos i potvrdila predanost u potpori zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te međunarodnoj sigurnosti. Sudjelovanjem HV-a u misiji za potporu Ukrajini Hrvatska bi sa svojim iskustvom iz Domovinskog rata znatno pridonijela obuci oružanih snaga Ukrajine", rekao je ministar obrane Mario Banožić.

Vlada predlaže da u misiji sudjeluje do 80 pripadnika Oružanih snaga RH uz mogućnost rotacije i da u Hrvatsku može ući do 100 pripadnika ukrajinskih snaga uz mogućnost rotacije u 2022., 2023. i 2024. godini. Banožić je nakon sjednice Vlade rekao kako ne zna zašto bi itko glasao protiv aktivnosti HV-a u toj misiji jer su one "humanitarnog karaktera" i naglasio je da je Ukrajina članica NATO-ova programa Partnerstvo za mir te se ne može govoriti da prijedlog odluke nema pravnu osnovu. "Ona ima prije svega utemeljenje u Ustavu, čl. 7, st. 3., 5., isto tako u Zakonu o obrani, čl. 46, st. 2. i čl. 54, st. 1., na temelju toga su sve dosadašnje odluke išle, pa čak i kad je Milanović bio premijer", kazao je. Na tvrdnju da to nije u skladu s Ustavom, Banožić napominje da je Ukrajina članica Partnerstva za mir. "Na temelju zakona jasno se govori da je riječ o saveznicima, članicama NATO-a i Sporazuma o miru, u kojemu je Ukrajina članica od 1994. godine. Tu nema prostora za stavljanje upitnika", rekao je Banožić.

O sudjelovanju HV-a u toj misiji odlučivat će Sabor dvotrećinskom većinom, što bi mogla biti iduća prepreka jer je dio oporbenih zastupnika najavio da će glasati protiv. Banožić kaže da se radi o "aktivnostima humanitarnog karaktera, koji pridonose miru" i da ne vidi "nijedan suvisao razlog zašto bi netko od zastupnika bio protiv". SDP-ov zastupnik Arsen Bauk prvo je spominjao kaznenu prijavu zbog potkopavanja ustavnog poretka, a u četvrtak je rekao da je to bila metafora kojom je htio pokazati razmjere kršenja Ustava. Banožić tvrdi da je to samo alat za plašenje i da se takvim istupima "gubi kredibilitet".

Igra skrivača


Premijer Plenković je u četvrtak poslijepodne demantirao Milanovićeve tvrdnje da Vlada time krši Ustav. "Ta misija nije jednotjedna ili dvotjedna vježbica u kojoj će neki strani vojnici doći, primjerice, u Slunj ili će naši vojnici otići u neku drugu zemlju. To je misija koja će trajati neko vrijeme", rekao je, dodavši da je osnivanje misije bila zajednička odluka unutar EU-a. "Vlada je pitala predsjednika je li suglasan. On nije odgovorio na pismo, nego se očitovao nekakvim priopćenjem", rekao je, dodavši da nam ni Kosovo ni Afganistan nisu saveznice u NATO-u, ali je HV sudjelovao tamo u misijama. "I te su misije prošle kroz Sabor. Tu je na stvari bijeg od političke odgovornosti saborskih zastupnika i pojedinih stranaka, od toga da se izjasne gdje su oko teme koja je broj jedan sigurnosna tema i vanjskopolitička tema u svijetu. Ne radi se tu o kršenju Ustava, radi se o igri skrivača istih onih koji nemaju hrabrosti reći za što se zalažu i gdje stoje", zaključio je Plenković.

Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako mu jednostavno nije jasno da to uopće može biti političko pitanje. Podsjeća da je Hrvatska prošla, u najtežoj fazi obrane od agresije, situaciju u kojoj joj je međunarodna pomoć, tada silno potrebna, bila ograničena, pod embargom itd. "Iz takvog iskustva Hrvatska bi morala znati koliko je važno pomoći obrani države koja je žrtva agresije, i to ovakve agresije, koja je trenutno agresija prema Ukrajini, ali koja je agresija prema cijeloj EU-u i demokratskom svijetu. Ne sudjelovati u obrani Ukrajine, nametati priču o tome da bi Hrvatska time ušla u rat jednostavno je neozbiljno, nedemokratski i prostački, a vjerojatno izazvano koruptivnom povezanošću s totalitarnim režimom Vladimira Putina", zaključuje Gjenero.

Igor Bošnjak
GJENERO: SDP JE U STRAHU OD MILANOVIĆA
"Ovo je pretpolitičko, a ne političko pitanje. To je pitanje o tome želimo li živjeti u kaosu prirodnoga stanja ili želimo sustav društvenoga ugovora. Želimo li sustav odgovornosti, vladavine i poštovanja prava ili želimo biti ‘zvijeri‘. Onaj tko glasuje protiv podrške Ukrajincima ne spada u demokratski svijet. Od političara koji glasuju protiv odluke o ovoj podršci Ukrajini svaki pristojan demokrat mora okrenuti glavu. Uopće se ne treba uzrujavati oko Mosta i Domovinskog pokreta, oni ne spadaju u ustavni luk. Ono što je zabrinjavajuće stav je SDP-a i stranaka koje smatramo demokratskima. Vidjet ćemo kako će se postaviti oni koji se nazivaju liberalnim demokratima ili pak socijalnim demokratima. To kako će se ponašati Milanović i njegovi klijenti u populističkom političkom polju i nacionalistički radikali, to uopće nije bitno", ističe Gjenero. Dotaknuo se i Baukove izjave. "Bauk je inteligentan čovjek, on traži nišu s kojom bi izbjegao deklariranje između pokornosti bivšem ‘gospodaru‘ i pripadanja demokratskom svijetu. Najlakše je pokušati izbjeći deklariranje u nečemu što je par excellance svjetonazorsko pitanje. Mislim da je u slučaju SDP-a tu prije svega riječ o strahu od Milanovića, koji još kontrolira dio stranačke infrastrukture. On nije pustio kontrolu nad SDP-om, uostalom, kompletna ekipa koja sada vodi stranku izišla je ispod njegova ‘šinjela‘. To nisu ljudi koji pripadaju demokratskoj ljevici, nego autoritarnoj. Druga je stvar s ekipom u Socijaldemokratima, to su ozbiljni i odgovorni političari", smatra.

Zoran Milanović predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS

PREMIJER PLENKOVIĆ KRŠI USTAV I TERORIZIRA OVU DRŽAVU

"Sabor nije nadležan za odluku o obuci stranih vojnika u Hrvatskoj. Vlada se mora dogovarati s predsjednikom o pitanjima sigurnosnog i obrambenog karaktera. Ustav vrlo jasno kaže tko je za što nadležan. Ukrajina nije saveznica, a Ustav govori o saveznicima. Hoćemo li sada govoriti da su nam saveznici države s kojima smo potpisali veterinarsku konvenciju o zaštiti kokoši? Hrvatska ima obavezu sigurnosne pomoći ili priskakanja u pomoć članici NATO-a koja je napadnuta, ali ta pomoć nije apsolutna. Ja te mogu zaštititi od trećeg ili biti dio tog napora, ali te ne mogu zaštititi od tvog ludila i neodgovornog ponašanja kojim mene uvlačiš u nevolju. Sabor može tu pristati na teror Plenkovića, no to je maltretiranje. On drugim riječima sada poručuje: Idem protiv Ustava, na silu, maltretiram, sad će se vidjeti tko je za Ukrajinu, a tko za Rusiju. Plenković krši ustav i terorizira ovu državu", izjavio je Milanović.

Mato Palić ustavnopravni stručnjak

BAUK NIJE U PRAVU, MORA SE IĆI NA DRUGI STAVAK USTAVA

"To što je Bauk rekao nije točno. Naime, predviđa se i da pripadnici Oružanih snaga RH, dakle naši časnici, idu izvan Hrvatske obučavati ukrajinske vojnike. To nije pokriveno odredbom iz stavka 9. članka 7. Ustava, koja se odnosi samo na slučaj kada pripadnici oružanih snaga država saveznica dolaze na obuku i vježbe u Hrvatsku. Tu je pak spomenuta i mogućnost da ukrajinski vojnici dođu ovamo, ali i da naši idu van. Spomenuti stavak 9. iz čl. 7. nikako se ne može protumačiti tako da podrazumijeva mogućnost da naši časnici odlaze u drugu državu sudjelovati u obuci ukrajinskih vojnika. Kad bi se radilo o tome da samo ukrajinski vojnici dolaze k nama, na teritorij RH, onda bi to bilo nešto drugo. No ako ta obuka sadržava i jedno i drugo, mora se ići na drugi stavak, a on predviđa mogućnost da Sabor, ako predsjednik uskrati prethodnu suglasnost, o tome konačno odluči dvotrećinskom većinom", kaže Palić.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UMIROVLJENICI OČEKUJU “POVIŠICU”

Prosječna mirovina bit će veća za približno 23 eura

2

PREDSJEDNIK REPUBLIKE ZORAN MILANOVIĆ

Lozančić i Ivica Olujić savjetnici

3

ANTIKORUPCIJSKO VIJEĆE

Petrov: MOL presudom dobio samo dva posto traženog