Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava, a prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Unatoč dostupnim podacima, veliki broj slučajeva nasilja ostaje neregistriran.

Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od još težeg nasilja, zbog ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći… UN navodi kako je polovina svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga, a prema podacima Ženske udruge "Izvor" iz Tenje, u Osječko-baranjskoj županiji je ove godine, do 25. listopada, evidentirano 87 kaznenih djela nasilja u obitelji i 106 kaznenih djela povreda djetetovih prava. Uz to, do 30. rujna ove godine podnesena su 344 optužna prijedloga iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Iz Ravnateljstva policije udruga je doznala kako je u prvih devet mjeseci ove godine evidentirano u Hrvatskoj 1398 kaznenih djela nasilja u obitelji od kojih je 1221 bio na štetu žena, što iznosi 87,33 posto. U isto vrijeme dogodilo se 25 ubojstava, pri čemu je ubijeno 12 žena. Ta se brojka povećala kada je krajem listopada 38-godišnju Vukovarku ubio 45-godišnji muškarac.

"Do 15. listopada u Hrvatskoj su evidentirana 6984 prekršaja iz domene nasilja u obitelji, od toga nad ženama 4495 ili 64,36 posto. Treba naglasiti da se radi samo o slučajevima kada žene prijave nasilje i ne znamo koliko je onih koje zlostavljanje ne prijave. To se posebno odnosi na ruralna područja i žene starije dobi. Posebno je zabrinjavajuće stanje u ruralnim područjima, gdje se starije žene nerado obraćaju za pomoć i egzistencija im ovisi o suprugu ili djeci. Kao udruga, osim pravne pomoći, imamo savjetovalište duže od 20 godina, možemo pružiti i psihosocijalnu potporu naših psihologa, imamo besplatni SOS telefon gdje žene mogu nazvati (0800 200 151), a kroz ostale projekte i programe imamo i edukativne projekte kroz koje ih potičemo da steknu verificirana zanimanja, s kojima se mogu lakše zaposliti i postati ekonomski neovisnije, pogotovo mlađe žene", kaže Veselinka Kastratović, pravna savjetnica u Ženskoj udruzi "Izvor". Kako dalje navodi, problem je pojačan u doba pandemije kada su žrtve bile prisiljene ostati u okruženju sa svojim zlostavljačima.



"Ovo je veliki problem u cijelom svijetu i postoji velika bojazan da i ona prava koja su žene već stekle mogu izgubiti ili im mogu biti ograničena kroz nesigurno političko ozračje. Još uvijek su neka zanimanja isključivo muška, iako u njima žene mogu sudjelovati jednako kao i muškarci. Kod mlađih muškaraca je manje onih koji zagovaraju podjelu na muške i ženske poslove, no ima još uvijek sredina gdje se smatra da žena treba biti kod kuće", kaže Veselinka Kastratović.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga u spomen na tri sestre iz Dominikanske Republike (Patrija, Minerva i Maria Teresa Mirabal), koje su se usprotivile diktatorskom režimu Rafaela Trujilla, od čije su ruke 1960. godine i pogubljene.

U Hrvatskoj se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava u rujnu u spomen na događaj od 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. “Važno je potaknuti razgovor o nasilju nad ženama jer se radi o pervazivnom, široko rasprostranjenom problemu koji se javlja u svim slojevima društva, neovisno o dobi, obrazovanju, socioekonomskom ili društvenom statusu. Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU-u doživjela neki oblik nasilja”, ističu u HZJZ-u.