U trećem tromjesečju ove godine prosječna netoplaća muškaraca iznosila je 7888 kuna, a prosječna plaća žena bila je 565 kuna manja i iznosila je 7323 kune. Pokazuju to statistički podatci o plaćama zaposlenih u pravnim osobama prema spolu.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji podatke o prosječnim plaćama prema spolu objavljuje tromjesečno, prosječna je netoplaća svih zaposlenih u pravnim osobama u trećem tromjesečju ove godine iznosila 7626 kuna, što je nominalno 7,5 posto više nego u istom razdoblju lani, ali realno niže 4,4 posto. U nominalnom izrazu prosječne su netoplaće muškaraca u trećem tromjesečju ove godine u odnosu prema istom razdoblju prošle godine porasle za 7,6 posto, a žena za 7,4 posto. Statistika o prosječnim plaćama prema spolu pokazuje da su u tri djelatnosti muškarci imali prosječnu netoplaću višu od 11 tisuća kuna, a prosjek za žene ni u jednoj djelatnosti nije premašivao 10 tisuća. Tako su za treće tromjesečje ove godine muškarci imali najvišu prosječnu netoplaću u financijskim i djelatnostima osiguranja - 11.800 kuna, a u toj djelatnosti prosjek za žene iznosio je 9116 kuna. Prosječnu plaću višu od 11 tisuća kuna muškarci su imali i u djelatnostima informacija i komunikacija, 11.380 kuna, kao i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 11.047 kuna. Istodobno su žene u tim djelatnostima imale prosječne netoplaće od 9620 odnosno 8639 kuna. Žene su i inače najvišu prosječnu netoplaću u trećem tromjesečju ove godine imale u djelatnosti informacija i komunikacija, već spomenutih 9620 kuna. Najnižu prosječnu netoplaću i muškarci i žene imali su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima - za muškarce je iznosila 6121 kunu, a za žene 5743 kune.

Statistika kao jedinu djelatnost u kojima su prosječne plaće žena bile više od prosjeka muškaraca registrira građevinarstvo, u kojem je prosjek za muškarce u trećem tromjesečju bio 6122 kune, a za žene 6653 kune.

No pritom, kao i kod drugih djelatnosti, treba imati na umu broj i strukturu zaposlenih. Naime, u graditeljstvu većinu poslova na samoj izgradnji obavljaju muškarci, koji čine i većinu zaposlenih u toj djelatnosti. Tako, primjerice, statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama za listopad ove godine pokazuje da je u građevinarstvu bilo ukupno zaposleno 107.085 osoba, od kojih je tek nešto više od deset posto bilo žena, njih 11.190.

U cijeloj Europskoj uniji žene zarađuju oko 14 posto manje od muškaraca, a kako je nedavno upozorio Forum žena SDP-a, to znači da gotovo dva mjeseca u godini rade besplatno. Prema tome, žene simbolično prestaju primati plaću u studenome, pa do kraja godine, ističe Forum žena SDP-a.

Žene su za rad jednake vrijednosti manje plaćene svagdje u svijetu te češće preuzimaju odgovornost za obiteljske i kućanske obveze. Do jaza u plaćama dolazi upravo zbog skrbi o djeci i starijim članovima obitelji jer to dovodi do čestih prekida u karijerama, što utječe i na iznos plaće. Iako je rodni jaz u plaćama u nekim članicama EU-a manji od prosjeka od 14 posto, to ne znači izjednačenje muških i ženskih plaća, nego da je ondje ukupno manje zaposleno žena.