Do uvođenja eura preostalo je još nešto više od mjesec dana, a članovi Nacionalnog vijeća u srijedu su ustvrdili kako pripreme idu prema planu.

Na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura premijer Andrej Plenković rekao je da će Hrvatska članstvom i u eurozoni i u Schengenu od 1. siječnja 2023., ući u skupinu 15 zemalja svijeta koji su istovremeno u NATO-u, eurozoni i Schengenu. "Na taj smo način dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela Europske unije. To je u 30 godina veliko postignuće", rekao je Plenković.

"Nakon ulaska u europodručje, Hrvatska će se moći nositi bolje s različitim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji i sigurniji u svakom pogledu", rekao je Plenković. Ponovio je kako kontekst članstva u europodručju nosi sa sobom niže kamate, povećava konkurentnost te diže i politički i ekonomski rejting zemlje. Premijer je kazao da će Hrvatska od uvođenja eura imati izravne i trajne koristi, a jedna od najvećih je što će u potpunosti nestati valutni rizik kojem su izloženi svi oni koji imaju kredite vezane uz euro. Kao drugu važnu korist istaknuo je trend smanjivanja kamatnih stopa. Istaknuo je i kako će dvojno iskazivanje cijena trajati i nakon što uđemo u europodručje, dodavši kako 53 posto robnog izvoza i 60 posto robnog uvoza Hrvatska obavlja sa zemljama europodručja.

Govoreći o riziku od rasta cijena, premijer je naglasio kako se, komparativno gledano, to do sada nije događalo u drugim državama članicama i taj je rizik sveden na minimum. Međutim, specifičnost našeg ulaska u europodručje jest to što se događa u trenutku inflacije, koja nije vezana uz euro, nego uz druge okolnosti. U tom su kontekstu, naglasio je premijer, posebno važne Vladine mjere koje su "antiinflatornoga karaktera".

Na sjednici je istaknuto kako će građani od 1. prosinca u svim bankama, Fini i poštama moći kupiti dva početna paketa eurokovanica s hrvatskim motivima. Početni paket sadrži 33 kovanice svih apoena. Ministar financija Marko Primorac izvijestio je kako je u procesu usklađivanja zakonodavstva s uvođenjem eura od 70 zakona, čija je izrada i donošenje planirano ove godine, do sada doneseno 68 zakona, dok su dva zakonska prijedloga u proceduri Hrvatskog sabora te će biti doneseni do kraja godine. Proces usklađivanja zakonodavstva nastavit će se i u 2023. godini. Državi je, istaknuo je Primorac, od posebne važnosti da se konverzija iz kuna u euro provodi u skladu sa Zakonom o uvođenju eura i da se spriječe svi pokušaji nezakonitog postupanja.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izvijestio je kako je do sada otkovano 347 milijuna komada kovanica, odnosno 83 posto ukupne količine kovanica. Do Božića bit će otkovano 420 milijuna kovanica, istaknuo je. Predopskrba banaka eurima počela je u listopadu, a do sada je bankama isporučeno tri četvrtine novčanica i kovanica, naglasio je Vujčić. Intenzivira se, rekao je, i povlačenje kuna iz optjecaja, pa je od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u optjecaju smanjena za devet milijardi kuna. Banke provode brojna operativna testiranja, pa Vujčić ne očekuje negativna iznenađenja. Prema podacima koje je iznio guverner, od 1. siječnja 2023. bit će operativno 2700 bankomata, a preostalih 1300 bankomata bit će operativno do 15. siječnja. Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović najavio je interaktivnu kartu bankomata, na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići eure.