Osijek
ANA MIHALJEVIĆ RAVNATELJICA DJEČJEG VRTIĆA OSIJEK

Skrbimo o više od tri tisuće djece, roditelji su naši prvi partneri
Objavljeno 24. studenog, 2022.
Grad Osijek preko NPOO-a dobit će sredstva za tri potpuno nova vrtića

Osvajanje Europske nagrade za inovativno poučavanje - EITA-e, ključni je povod za razgovor s Anom Mihaljević, ravnateljicom Dječjeg vrtića Osijek. Jer za ovom ustanovom, čiji je osnivač Grad Osijek, u posljednjih godinu dana mnogo je novih pozitivnih događanja, od velikog zapošljavanja, većeg broja upisane djece, do najave proširenja mreže vrtića...



Ravnateljica ste u mandatu gradske uprave koja se ozbiljno odlučila, između ostaloga, unaprijediti i standarde ranog i predškolskog odgoja u Osijeku. Bilo je jasno kako prijašnjih godina kao da nije bilo dovoljno sluha za ovaj važan segment života jednog grada.

- Od početka svoga mandata imam izvrsnu suradnju s našim osnivačem Gradom Osijekom, kako s gradonačelnikom Ivanom Radićem, našim upravnim vijećem, a naravno da je najčešća komunikacija s resornim odjelom za društvene djelatnosti. Tako smo zajedničkim snagama riješili veliki problem koji se vukao dugi niz godina, a to je zapošljavanje stručnog kadra. Nakon velikog natječaja tijekom ljeta zaposlili smo novih 47 djelatnika, tako da su s početkom pedagoške godine u svakoj odgojnoj skupini bile po dvije odgojiteljice. To je važna stvar i za djecu i za roditelje koji sada znaju kojoj osobi ostavljaju svoje dijete, jer smo ranije imali učestale promjene kadra. Novozaposleni djelatnici su svi odreda završili studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dakle riječ je o stručnim odgojiteljima.

Izvijestili smo da je Vlada RH za Osijek kroz Nacionalni program obnove i oporavka odobrila sredstva za sufinanciranje izgradnje tri nova i proširenje dva vrtića.

- Godinama je bio problem, a Osijek nije u tome iznimka, da se nije širila mreža vrtića. Većina naših zgrada su iz sedamdesetih i osamdesetih, uz iznimku posljednje izgrađenih vrtića u Višnjevcu, Josipovci i Sarvašu. Ono što smo mogli napraviti s postojećim prostorom jest preurediti prazne domarske stanove, što smo iskoristili ove godine. Prošle godine imali smo hitnu mjeru kada su korištene dvorane, no tako se ostalo bez prostora koji je djeci nužan. Ono što je za njih iznimno važno jest kretanje, to je povezano sa svim drugim razvojnim aspektima. Tada je ta hitna mjera poslužila svrsi, ali svima nam je bilo jasno kako to dugoručno neće biti održivo. Umjesto toga sada smo u potpunosti uredili domarske stanove, no, naravno ni to nije dovoljno. Izuzetno smo sretni što je Osijek uspio dobiti sredstva preko NPOO-a, za tri potpuno nova vrtića na području gdje ih nema, ili nisu u dovoljno dobroj mjeri. Konkretno u Tenji, ondje imao dvije skupine u prostoru koji nije namjenski građen kao vrtić. U prenamijenjenom prostoru su i djeca u Cvjetnom, ondje su dvije skupine, sada će dobiti prostor za pet. Na Uskim njivama nemamo uopće vrtić. U proširenje će i dva vrtića koji su nam oduvijek frekventni, Latica i Sjenjak. Dakle, ovim su obuhvaćeni svi dijelovi grada u kojima se osjetila potreba.

Rekli smo kako je povod za naš razgovor i nagrada od strane Europske komisije za inovativno poučavanje.

- Da, za provedbu projekta "Učenje na otvorenom" i na nju smo jako ponosni. Sveukupno smo proveli tri Erasmus projekta i ono za što se sada pripremamo je dobivanje Erasmus akreditacije. To bi nam omogućilo da kroz idućih pet godina trajanja programskog razdoblja koristimo financijska sredstva upravo za provođenje takvih projekata. Kao ustanova smatramo da nam je vrlo važno i na europskoj razini biti prepoznatljiv, ali i da kroz razmjenu iskustava s kolegama iz drugih zemalja i mi unaprjeđujemo naš rad.

Uz vaš redovni program, tu je i cijeli spektar usluga edukacije koje pružate djeci, jedan od njih je primjerice i Montessori program.

- Montessori program imamo unazad nekoliko pedagoških godina, a ove smo godine otvorili još jednu dodatnu skupinu prema tom alternativnom programu, a u tu svrhu educiramo i dodatan broj odgojiteljica. Dio odgojiteljica upravo završava edukaciju i za alternativni Waldorfski program. Obilježili smo i 20 godina provođenja vjerskog programa, u studenome kreću nove kolegice na edukaciju za taj program. Trudimo se pružiti raznolikost programa i kroz suradnju s vanjskim suradnicima, tako s Pučkim otvorenim učilištem nudimo učenje engleskog, a sada dodatno i njemačkog jezika. S Kineziološkim fakultetom i sportskim udrugama kreiramo i kraće sportske programe.

Osječki vrtići su i zeleni vrtići, učite se i odgovornosti prema okolišu...

- Naš vrtić Mak ima dijamanti status što se tiče ekologije. No i svi naši vrtići u određenoj mjeri provode nekakav oblik odgoja za okoliš i održivi razvoj. Čine to kroz projekte u skupinama ili veće ili manje aktivnosti s roditeljima i širokom okolinom. Učimo djecu kada je u pitanju štednja energije, zašto treba razdvajati papir, biootpad..., to su mali koraci, ali nadam se da će ostaviti otisak zauvijek. Grad Osijek je najbolji od velikih gradova po odvojenom prikupljanju otpada, između ostaloga i zato što Osječani još u vrtiću uče odvajati otpad.

Nije tajna kako se posljednje desetljeće bilježi i sve više djece s poremećajima iz različitog spektra. Ima li za njih mjesta u vašim vrtićima?

- I mi bilježimo porast broja djece s teškoćama u razvoju, različitih je spektara, od poremećaja u ponašanju, medicinskih dijagnoza, govorno-jezičnih teškoća, autizma. Ono što Dječji vrtić ima to je jedna posebna skupina za djecu s težim razvojnim teškoćama, i za njih se brinu tri stručne osobe. Primarni cilj jest integrirati ih u redovne skupine. No, ako je djetetu potreban individualni rad te je procjena stručnog tima i roditelja da dijete u tom trenutku nije spremno za inkluziju u redovnu skupinu, ono se upisuje u skupinu prema posebnom odgojno-obrazovnom programu. Imamo i mogućnost da dijete dio dana boravi u toj skupini, a dio u redovnoj. Naši stručni suradnici prate razvojni status djeteta, njegovu prilagodbu i postavljaju ciljeve za razvoj djeteta. Također bih napomenula kako imamo mogućnost osiguravanja osobnog asistenta djeci s teškoćama u razvoju kroz projekt Grada Osijeka. Osijek je jedan od rijetkih gradova koji je osigurao osobne asistente i vrtićkoj djeci, a ne samo školskoj.

Dječji vrtić pruža i uslugu boravka u jasličkim skupinama.

- Ove godine otvorili smo novih devet skupina, jer smo to prepoznali kao potrebu roditelja. Sve više Osječana je zaposleno, što je dobro, pa je to očito rezultat povećane potražnje za ovom uslugom. Ukupno imamo 42 jasličke skupine.

Kada smo kod brojki, s pozicije struke što je bolje - možda koje dijete više u skupini nego što je to propisuje standard, ili, nasuprot tome da upravo zbog slijepog poštivanja standarda, djeca budu uskraćena za iskustvo vrtićkog odrastanja?

- Osobno dajem prednost uključivanju djece u rani i predškolski odgoj, jer smatram da ono što mi djeci pružimo u vrtiću, a to je potrebna socijalizacija, ne može pružiti, poštujući pri tome najbolju volju, želju i znanje, ostanak samo uz roditelje, bake i djedove ili teta "čuvalice". Učenje pravila, međuvršnjačka suradnja i odrastanje, učenje sa svih razvojnih aspekata, pa i u razvojno primjerenim međuvršnjačkim sukobima, nešto je što se jednostavno mora dogoditi. To su situacije koje se mogu lakše naučiti u skupini sa svojim vršnjacima ili mješovitim odgojnim skupinama.

Ima li nezadovoljnih roditelja? Slušate li njihovu riječ, njihove, nadam se dobrohotne primjedbe?

- Nama su roditelji prvi partneri. Imamo više od tri tisuće djece, što znači više od šest tisuća roditelja. Držim da je prirodno i normalno da nisu svi uvijek zadovoljni, iskreno, mene bi zabrinulo kada bi tako bilo. Ima primjedbi koje je u nekoj mjeri moguće uvažiti i iskorigirati, a nekada to nije moguće. Jedna od primjedbi jest ona o promjenama odgojitelja, što se dogodi zbog njihova bolovanja, ali na to, nažalost, mi ne možemo utjecati. Naglasit ću da imamo mogućnost da roditelji jednom mjesečno dođu na individualni razgovor s odgojiteljem. Često ono što iskrsne kao problem pokaže se da je razlog nedovoljne komunikacije. Kada dovodite ili odvodite dijete, u pravilu pitate odgojitelja pitanja koja držite da su ključna, no odgojitelj vam ne može pružiti dovoljno pozornosti i vremena u takvoj komunikaciji. Ali može jednom mjesečno kroz pola sata kada roditelj može postaviti sva pitanja koja ga zanimaju.

I to je ono što je temelj dobrog i kvalitetnog partnerskog odnosa, mogućnost da se doskoči svim nezadovoljstvima koja se dogode kad nešto vidite na blic. Držim da je takav oblik komunikacije neprocjenjiv, jer tada imate priliku čuti kako vaše dijete funkcionira u vrtiću, to je svojevrsni feedback o svim njegovim razvojnim aspektima, i još k tome, dobijete ga od osobe koja je s vašim djetetom onda kada vi niste s njim.

Dario Kuštro
Socijalizaciju koju vrtić pruža djeci, ostanak uz roditelje ili bake i djedove - uz najbolju želju i znanje - ne može pružiti

Možda ste propustili...

HVIDR-A OSIJEK 91 SVEČANO OBILJEŽILA 30 GODINA DJELOVANJA

Počast vojnih invalida kod “Fiće”

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana