Ekonomija
ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ:

Svjetsko gospodarstvo će naglo usporiti u 2023. godini
Objavljeno 23. studenog, 2022.
Većina europskih tvrtki koje posluju u Kini planira povlačenje iz te države

Svjetsko gospodarstvo naglo će usporiti u 2023. godini zbog najteže energetske krize od 70-ih godina prošlog stoljeća, a najviše će posustati aktivnosti u Europi, upozorila je u utorak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).



Svjetski gospodarski rast trebao bi usporiti s ovogodišnjih 3,1 posto na 2,2 posto u 2023., prognozira OECD, neznatno podigavši procjenu za ovu godinu. U 2024. rast bi trebao blago ubrzati, na 2,7 posto, izračunali su.

"Naš središnji scenarij nije globalna recesija, nego znatno usporavanje rasta svjetskog gospodarstva u 2023. godini i nešto blaža, ali još uvijek visoka inflacija u mnogim zemljama", rekao je obnašatelj dužnosti glavnog ekonomista OECD-a Alvaro Santos Pereira.

Skok cijena


Globalno usporavanje neravnomjerno pogađa gospodarstva, a najviše posustaje Europa jer ruski rat u Ukrajini pogađa poslovne aktivnosti i potiče skok cijena energije, upozorili su u najnovijem izvješću o gospodarskim izgledima.

Tako bi rast gospodarstva eurozone, prema njihovim procjenama, trebao usporiti s ovogodišnjih 3,3 posto na samo 0,5 posto u 2023. U 2024. aktivnost bi se trebala oporaviti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,4 posto. U rujnu OECD je eurozoni u ovoj godini prognozirao 3,1-postotni rast aktivnosti, koji je, prema tadašnjim izračunima, trebao usporiti na samo 0,3 posto u 2023.

Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, trebalo bi se iduće godine smanjiti za 0,3 posto, jer industrija u velikoj mjeri ovisi o gotovo obustavljenom uvozu ruskih energenata. Pad je ipak blaži no što je OECD prognozirao u rujnu, predvidjevši 0,7-postotno snižavanje BDP-a. U ovoj godini aktivnost bi trebala porasti za 1,8 posto. Francusko gospodarstvo znatno je manje ovisno o ruskoj energiji i u idućoj bi godini trebalo porasti za 0,6 posto. Italiji pak OECD u 2023. prognozira 0,2-postotni rast aktivnosti. Britansko gospodarstvo smanjit će se u 2023. za 0,4 posto zbog podignutih kamatnih stopa, skoka cijena i pogoršanih očekivanja. U rujnu je OECD prognozirao 0,2-postotni rast aktivnosti. Američko gospodarstvo trebalo bi se nešto bolje nositi s globalnim usporavanjem, uz prognoziranu stopu rasta u ovoj godini od 1,8 posto i od 0,5 posto u 2023. U 2024. rast bi trebao blago ubrzati, na 1,0 posto. OECD je time neznatno podigao prognozu za ovu godinu i potvrdio onu za 2023. Kina spada među malobrojna velika gospodarstva čiji bi rast u idućoj godini trebao ubrzati, na 4,6 posto, s ovogodišnjih 3,3 posto. U 2024. rast bi trebao usporiti na 4,1 posto, prognozira OECD. U rujnu je Organizacija Kini prognozirala 3,2-postotni rast u ovoj godini i 4,7-postotni u 2023. Budući da će cijene energije vjerojatno ostati visoke, OECD je središnjim bankama sugerirao da nastave podizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Tvrdi da su se pojavile prve naznake da su podignuti kamatnjaci u Brazilu i SAD-u već počeli donositi rezultate. Mnoge vlade već su potrošile puno novca kako bi ograničenjem cijena energije, sniženim porezima i subvencijama ublažile teret visoke inflacije, ali troškovi su visoki, pa bi potpora u budućnosti trebala biti pomnije usmjerena, drže u OECD-u.

Tržišni potencijali


Kad je riječ o Kini, većina europskih kompanija koje trenutno posluju u Kini planira postupno ili djelomično povlačenje iz te države, iako, kada se traži alternativa Kini kao proizvodnoj lokaciji, ni jedna se zemlja ne pojavljuje kao dominantan predvodnik. Smatra to Robert Ćuzela-Piljac iz konzultantske kuće Horvath, koji dodaje: "Europsko gospodarstvo na aktualne izazove odgovara prilagodbom svojih struktura, pa će tako većina kompanija u budućnosti intenzivnije lokalizirati svoje lance vrijednosti. Brojne kompanije intenzivno preispituju svoje poslovne strukture izvan Europe, a kao glavni razlog navode rastuću geopolitičku neizvjesnost i s tim povezane rizike, probleme u dobavnim lancima te visoke troškove usklađenosti s kriterijima održivosti i regulatornim zahtjevima u inozemstvu."

Menadžeri kao nova tržišta u Aziji vide Indiju i Japan, a slijede ih Singapur i Južna Koreja.

Zdenka Rupčić
Europa ponovno dobiva na važnosti kao tržište
"Europa ponovno dobiva na važnosti kao tržište i nabave i proizvodnje u mnogim industrijama, primjerice, u proizvodnji baterijskih ćelija za lokalnu prodaju na tržištu električnih vozila. Međutim, to nikako ne znači zatvaranje prema neeuropskim tržištima. Industrije koje se oslanjaju na sirovine i izvore energije izvan Europe ne mogu poslovati bez zemalja dobavljača, a jasno je da se odgovarajući kanali nabave i proizvodne strukture ne mogu jednostavno premjestiti preko noći. U brojnim industrijama to će trajati nekoliko godina", izjavio je Ćuzela-Piljac. Europa je na vrhu ljestvice najperspektivnijih potencijalnih tržišta za 66 posto ispitanika. Na začelju liste zanimljivih potencijalnih tržišta su Bliski istok, Afrika i Australija.

Možda ste propustili...

MOŽE LI BRZA MODA POSTATI ODRŽIVA?

Modna industrija drugi je najveći zagađivač

JAČANJE POSLOVANJA SA ZEMLJAMA OKRUŽJA

Trgovina s Kosovom je na rekordnoj razini

RUSIJA SE RJEŠAVA NAGOMILANIH ZALIHA

Rekordni indijski uvoz suncokretova ulja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EUROSTAT O RASTU CIJENA HRANE U EU-U

Uvozne cijene kruha u RH više su 30, a mesa 17 posto

2

VALUTNA TRŽIŠTA

Dolar slabi treći tjedan zaredom

3

SVJETSKE BURZE PORASLE

Moguće je da će se ipak izbjeći recesija