Od svih zabilješki koje su "tajni kupci" Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) iz Osijeka naveli u svom izvješću za listopad tijekom provedbe projekta za zaštitu potrošača u provođenju procesa uvođenja eura u Hrvatskoj, čak 80 posto odnosilo se na povećanje cijena praćenih proizvoda. U izvješću su tako cijene promatranih proizvoda, u odnosu na rujan, rasle od 40 lipa za svijetlo pivo i tekući deterdžent, pola kune maslac, kunu je narasla cijena kave espresso, kunu i 20 lipa skuplje su banane, kunu i pol čokolada, 3,50 kuna voćni sok i sve do pet kuna napolitanke. Samo je u jednom slučaju zamijećen neispravan izračun cijene u eurima te da cijena uopće nije dvojno iskazana u kunama i eurima.

"Nadzor je proveden u deset trgovina i pet pružatelja usluga, a praćene su cijene 68 proizvoda i usluga", kaže Tanja Popović Filipović, voditeljica CEIP-a, komentirajući da su rezultati izviđanja tijekom listopada pokazali poskupljenja dijela proizvoda. "To je također dio našeg projekta, jer etički kodeks u nekim pravilima uvođenja eura prati hoće li trgovac zloupotrebljavati uvođenje eura za povećanje cijena. Utvrdili smo rast cijena u odnosu na rujan i to napolitanki, voćnog soka, banana... Kada je riječ o dvojnom iskazivanju cijena zabilježili smo samo jedan slučaj gdje nije bila cijena iskazana u kunama i eurima te jedan slučaj gdje je krivo bila obračunata cijena u eurima, i to za dva eurocenta", pojašnjava voditeljica CEIP-a.

Tvrdi da se nakon dva mjeseca praćenja dvojnog iskazivanja cijena najčešće kupljenih proizvoda i korištenih usluga udrugama za zaštitu potrošača sada nameće pitanje kako će znati, odnosno tko je taj koji može ocijeniti je li tu riječ o porastu cijena zbog zloporabe uvođenja eura, ili je uzrok poskupljenja inflacija, rast cijena sirovina, energenata i ostalih parametara. "Mislim da će sada to biti jako teško dokučiti. Veliki sustavi dobro su pripremljeni i kod njih to funkcionira. Međutim, manji trgovci sada su u nedoumici. U posljednje vrijeme zovu nas i pružatelji usluga u trgovini, posebno onih malih trgovina. Tvrde da moraju dići cijenu i zanima ih smiju li podići cijene te što će se dogoditi onih ključnih 15 dana u siječnju 2023. godine kada će se plaćati i eurima, ali i kunama. Zanima ih kako će cijene izgledati u eurima i hoće li imati dovoljno sitnog novca za povrat. Mislim da je sada vrlo važno usmjeriti se na edukaciju i podizanje svijesti kod pružatelja usluga i malih trgovaca", kaže Popović Filipović, dodajući kako joj se iz do sada viđenog čini da manji trgovci i pružatelji usluga, unatoč dobro osmišljenoj kampanji, nisu spremni za ono što nam tek dolazi. Smatra da je taj strah manjih trgovaca opravdan, a doznaje da najavljuju kako će prva dva tjedna u siječnju 2023. radije otići na godišnje odmore i zatvoriti trgovine negoli se dovoditi u neugodne situacije sa svojim kupcima.

Također naglašava da su im u praćenju cijena proizvoda, posebice onog dijela koji nije u okviru košarice, građani i dalje redoviti informatori te da dojavljuju i kako je zamjetan rast cijena u trgovinama za uređenje doma. "To nije u dosegu naših obveza i stalno upozoravam kako nam mnogo toga prolazi ispod radara jer smo ograničeni izborom usluga koje mi provjeravamo. Nadam se da će se iskristalizirati cijela ova situacija zato što smo svakodnevno svjedoci poskupljenja proizvoda koji nisu pod mjerama, što je zabrinjavajuće", kaže Popović Filipović.



Tržišna i turistička inspekcija Državnog inspektorata obavljaju nadzore dvojnog iskazivanja cijena radi zaštite potrošača i pravilnog informiranja o cijenama proizvoda i usluga u kunama i eurima. Nadzorima su obuhvaćeni poslovni subjekti koji su obveznici dvojnog iskazivanja cijena robe i usluga, odnosno trgovci, ugostitelji i drugi. Od 5. rujna tržišna i turistička inspekcija obavile su ukupno 5430 nadzora, u kojima su utvrđene 1454 povrede odredbi zakona, od toga tržišna inspekcija obavila je ukupno 3093 nadzora. Turistička inspekcija obavila je ukupno 2337 nadzora, i to 2330 redovnih i sedam nadzora na temelju zaprimljenih predstavki. Turistički su inspektori od ukupnog broja nadzora obavili 1210 nad pravnim osobama te 1127 nad fizičkim osobama - obrtnicima.

U 1749 nadzora nisu utvrđene povrede zakona, dok je u 588 utvrđena ukupno 671 povreda odredbi. Od toga 231 povreda se odnosi na to da poslovni subjekt nije dvojno iskazao cijene, 177 na neisticanje cijena na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način, 252 povrede odnose se na neisticanje i nepravilno isticanje fiksnog tečaja konverzije te se 11 povreda odnosi na neiskazivanje dvojnog iznosa na računu uz prikaz tečaja. Turistički su inspektori prilikom nadzora ugostiteljskih objekata izrekli dvije novčane kazne na mjestu prekršaja.

Etički kodeks jedan je od zaštitnih mehanizama potrošača u procesu zamjene kune eurom kojemu su do sada pristupila 982 poslovna subjekta iz cijele Hrvatske. To znači da su u posljednjih mjesec pravila kodeksa prihvatila samo 102 nova poslovna subjekta. U istom je razdoblju na području Osječko-baranjske županije kodeksu pristupilo osam tvrtki, što znači da ih je sada 41, dok je iz Osijeka u mjesec dana brojka povećana za samo četiri nove tvrtke.