Više od polovine novinara žali se na simptome “burnouta” - pregorijevanja na poslu, a alarmantan ih se udio ne uspijeva nositi s iscrpljenošću, umorom i stresom, govori istraživanje koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP). Svrha istraživanja “Utjecaj pandemije i potresa na zdravlje i materijalni status novinara i urednika” bila je otkriti kako je sve to plus ekonomska kriza utjecalo na zdravlje novinara i urednika u Hrvatskoj. Sudjelovalo je 108 novinara i urednika, od 18 do više od 60 godina. COVID je preboljelo nešto manje od pola anketiranih, a velika većina poslodavaca interesirala se za njihovo zdravlje - u blizu 45 % slučajeva nudili su pomoć. Poslodavci nisu nazvali i raspitali se o zdravlju 22,5 % oboljelih. Polovini je u epidemiji rastao opseg posla, uz iste plaće. Promjene u psihičkom stanju nije osjetilo manje od trećine. “Podatak o 50 % ispitanika koji doživljavaju ‘burnout’ toliko je alarmantan da bi njegovo ignoriranje moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za zdravlje zaposlenika i za opstanak poslodavca. Ako se odmah ne krenu oporavljati, mogu izazvati više štete nego koristi”, kaže specijalistica organizacijske i industrijske psihologije Tanja Pureta. H