Objavljeno 20. studenog, 2022.
Sporazum je propustio obvezati glavne zagađivače da smanje emisije štetnih plinova
Godišnja konferencija o klimi UN-a, poznata kao COP27, u egipatskom ljetovalištu Sharm El-Sheikhu, u nedjelju je usvojila rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele "posebno ranjive zemlje".
Sporazum dogovoren na klimatskoj konferenciji nije dovoljan korak naprijed, rekao je europski povjerenik za klimu Frans Timmermans, navodeći da neke zemlje nisu dovoljno odlučne u naporima da se spriječi rast temperatura. "Ovo desetljeće je biti ili ne biti, no dokument koji je pred nama nije dovoljan korak naprijed za ljude i planet", rekao je Timmermans. Prema njegovim riječima, sporazum je propustio obvezati glavne zagađivače da ubrzaju i ostvare veća smanjenja emisija štetnih plinova. Norveški ministar Espen Barth Eide dijeli isto mišljenje, dodavši da se nadao snažnijem sporazumu. "On ne odstupa od Glasgowa, ali nije nimalo ambiciozniji", rekao je Eide.
Iako je svrha namjenskog fonda financirati posljedice klimatskih šteta koje su pretrpjele posebno ranjive zemlje, njime se propušta pojačati napore vezane uz smanjenje emisije štetnih plinova koji izazivaju sve ekstremnije vremenske prilike. Nakon napetih pregovora koji su trajali cijelu noć, egipatsko predsjedništvo COP27 objavilo je tekst nacrta sporazuma i istovremeno sazvalo plenarnu sjednicu kako bi odmah izglasali taj sporazum. U sporazumu se naglašava potreba za novim, dodatnim, predvidljivim i odgovarajućim financijskim resursima za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive na ekonomske i neekonomske učinke klimatskih promjena. Među tim mogućim načinima financiranja navedeno je stvaranje "fonda za odgovor na gubitke i štete", što je bio snažan zahtjev zemalja u razvoju koje su se ujedinile oko ovog pitanja. Fond bi im trebao pomoći u saniranju šteta zbog prirodnih katastrofa poput poplava i oluja. No ostalo je otvoreno pitanje koje bi zemlje financirale taj fond.
Europska unija je u četvrtak, uoči zatvaranja konferencije, ponudila prihvaćanje fonda, pod uvjetom da on bude rezerviran za "posebno ranjive zemlje", čime bi se isključile zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine. EU je također želio proširenje "baze doprinositelja", što bi omogućilo uključivanje Kine. Odluke o financiranju fonda odgođene su za sljedeću godinu kada će "prijelazni odbor" donijeti preporuke koje bi se potom usvojile na klimatskom samitu COP28 u studenome 2023. U sporazumu se ne spominje zahtjev Indije i nekih drugih zemalja o postupnom ukidanju "svih fosilnih goriva, a ne samo ugljena". Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozdravio je uspostavu fonda. "Jasno je da to nije dovoljno, ali je to prijeko potreban politički signal ponovne izgradnje povjerenja", rekao je Guterres.
Dijana Pavlović
SPORNE TOČKE
Pitanje “gubitka i štete” više je nego ikada u središtu rasprava nakon razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju, a stavljeno je na dnevni red nakon dugog oklijevanja bogatih zemalja i pod uvjetom da se odbaci pitanje moguće zakonske odgovornosti ili odštete. Prije više od deset godina zemlje, posebno one razvijene, obećale su 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje s klimatskim promjenama i prilagodbu njima. Prema izvješćima raznih medijskih dopisnika s konferencije, sporna točka bila je i smanjenje ili ukidanje korištenja fosilnih goriva te cilj ograničavanja zagrijavanja atmosfere na 1,5 Celzijevih stupnjeva iz predindustrijskog doba, koji je već dogovoren lani u Glasgowu.