Prošloga tjedna Europska unija pokrenula je misiju obuke ukrajinskih vojnika, što je njezina dosad najveća vojna misija. Nejasno je kako će u tome sudjelovati Hrvatska, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Početkom prošlog tjedna EU je službeno pokrenuo misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija EU-a za pomoć Ukrajini (EUMAM Ukraine). Generalnu odluku o uspostavi misije za obuku već su donijeli ministri vanjskih poslova 17. listopada. Mađarska je jedina koja nije glasovala za to, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju. Austrija je izjavila da će podržati misiju, ali neće u njoj aktivno sudjelovati. Najveća je to misije vojne obuke koju je EU ikada pokrenuo. Cilj je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje. Novac dolazi iz Europskog instrumenta mirovne pomoći koji je već ozbiljno opterećen jer se koristi i za pokrivanje troškova isporuka oružja država članica EU-a Ukrajini. Misiju će provoditi 20-ak država članica. Glavno središte bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, a sekundarno u Njemačkoj.

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je na sastanku u Bruxellesu da Berlin do lipnja planira obučiti 5000 Ukrajinaca "u širokom rasponu vještina". Slovenija će u misiji EU-a sudjelovati s više desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je njihov državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec. No zasad nema planova za obuku ukrajinskih vojnika u Sloveniji, kaže. Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje. Podsjetila je na to da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu. "Španjolska je uvijek bila saveznik koji je bio uključen u sve misije EU-a i razumijemo da je ova misija važna za pomoć Ukrajini", rekla je Robles. I belgijska ministrica obrane Ludivine Dedonder najavila je da će njezina zemlja sudjelovati u misiji. Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca vlada je odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva. No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, voljni su pružiti i borbenu obuku, obuku u komunikaciji i traumatologiji na bojištu. Bugarska će pak u Sofiji obučavati četiri od 60 ukrajinskih jedinica sastavljenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna.

Hrvatska vlada želi sudjelovati u misiji obuke ukrajinskih vojnika, ali nije sigurno da će do toga doći zbog protivljenja predsjednika Zorana Milanovića. Kao vrhovni zapovjednik HV-a on to može blokirati, a njegovo protivljenje može nadjačati dvotrećinska većina u parlamentu. Nakon što je 15. studenoga ponovio protivljenje, Milanović je rekao: “Neka to ide u Sabor, ako dvije trećine zastupnika tako odluči, ja ću prihvatiti.” Vlada ga optužuje za proruske stavove, a on smatra da bi sudjelovanjem u tom programu Hrvatska bila uključena u rat. Ministar obrane Mario Banožić nije rekao na koji će se način Hrvatska uključiti. “Module je predložila Hrvatska vojska na temelju svojih iskustava u prijašnjim misijama i operacijama”, kazao je Banožić. Na pitanje bi li se obuka odvijala u Hrvatskoj ili negdje drugdje ako to dobije odobrenje, ističe da su predložene obje varijante.