Iako osjećaj građanske dužnosti raste, mladi glasači najmanje su zainteresirani za sudjelovanje na izborima za Europski parlament. Pokazalo je to istraživanje Agencije IMC o zainteresiranosti mladih za izbore i politiku, provedeno u ožujku i travnju.

Prema rezultatima istraživanja, od ukupno 515 ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, njih gotovo 85 posto izjasnilo se da će sudjelovati u parlamentarnim izborima koji su sad već iza nas, više od 88 posto posto reklo je da će izići na predsjedničke izbore krajem godine, dok će znatno manje, njih 63,4 posto ispitanih, glasati na izborima hrvatskih predstavnika u Europski parlament.

Da ne apstinira od sudjelovanja na izborima izjavilo je 63,7 posto ispitanih, a na to ih prije svega potiče osjećaj građanske dužnosti i) interes za određeni društveni problem za koji vjeruju da će njihov kandidat ili politička opcija biti u stanju riješiti. Istovremeno čak 64,7 posto ispitanika smatra da je svijest među mladim ljudima o potrebi sudjelovanja u političkom život zemlje niska. Većina mladih, njih 65,3 posto, najviše informacija o kandidatima i njihovim programima, neovisno o kojim izborima se radi, dobiva putem društvenih mreža. Kao pouzdani izvori informacija slijede televizijske vijesti i emisije sa 57.9 posto te internetski portali sa 50,7 posto. Sa 13,6 posto na posljednjem mjestu su tiskani mediji.

“Među našim ispitanicima 67,1 posto su bile žene, a 32,9 posto muškarci. Među anketiranima njih polovica, 50 posto, predstavlja grupu u dobi između 18 i 20 godina. Čak 73,3 posto su studentice i studenti, 17 posto su učenice i učenici, a 10,7 posto ih je zaposleno.

Na prošlim europskim izborima u Hrvatskoj je glasalo samo 29,85 posto registriranih birača. Na razini Europske unije taj postotak je u porastu te je zabilježena izlaznost od 51 posto. Iako je porastao broj mladih birača, najveći udio i dalje imaju stariji, konkretno njih 43 posto predstavlja skupinu koja ima 55 i više godina. Prije pet godina primijećeno je da je na birališta izišlo nešto više visokoobrazovanih te zaposlenih koji žive u manje ili srednje velikim gradovima, a manje u ruralnim krajevima. "Iako osjećaj građanske dužnosti među mladima raste, i dalje velika većina mladih smatra kako je među njima svijest o potrebi sudjelovanja u političkom životu u Hrvatskoj niska. Uzrok tome zasigurno je u nedostatku dijaloga, a komunikacija je faktor koji može pokrenuti promjene", istaknuli su iz Agencije IMC. D.Šimić