Svi koji su još u socijalizmu išli u školu sjećaju se "političke obuke". U Rusiji je ona opet uvedena - uz poznate posljedice i za mališane, i za roditelje, i za učitelje ako to ne slijede, piše za DW Sergey Satanovsky, čiji tekst, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Već dva mjeseca nastava u školama Rusije svaki tjedan mora početi takozvanim razgovorom o važnom. Od prvi rujna po školama je obvezno i isticanje ruske zastave. Što je "važno" u tom "razgovoru", to se određuje "odozgor", u ministarstvu prosvjete. U mnogo slučajeva povod je neki od predstojećih službenih spomendana - Majčin dan, Dan očeva ili Dan starijih naraštaja. Ali i u tom kontekstu je jasno što se zapravo mora reći učenicima: tako je i u povodu Dana učitelja naređeno da se đacima objasni zašto je rusko osvajanje ukrajinskih teritorija "povijesno pravedno", jer se "izvorno radi o područjima Rusije".

Učenicima se često govori o Ukrajini. Jedan učenik iz St. Peterburga kaže kako im je direktor škole govorio o terorizmu i kako Ukrajina provodi terorističke napade. "Zapravo smo na tom satu trebali naučiti kako da se ponašamo u slučaju terorističkog napada", kaže taj učenik. Jedan gimnazijalac iz Kalinjingrada svjedoči kako se takva nastava koristi i za tipičnu državnu paranoju: krajem listopada im je direktor gimnazije protumačio kako "Rusiju stalno netko napada i svi žele uništiti" tu zemlju.



Roditelje koji svoju djecu žele poštedjeti takve "nastave" mogu pogoditi ozbiljni problemi. To su osjetili i roditelji Varje Šoliker, zato što je izostala s takve političke obuke u svojoj školi u Moskvi.

Njezina majka, Jelena Šoliker, kaže nam kako je u školi zasjedala komisija koja je raspravljala o "ponašanju" njezine kćeri. U komisiji je bio predstavnik uprave škole, psiholog i neki muškarac kojeg nikad nije vidjela - može tek pretpostaviti da je iz ruske tajne službe. Rečeno joj je da je škola "zabrinuta" što Varja ne dolazi na "razgovor o važnom". Povrh toga, preko WhatsAppa je i Varja pokazala Saint Javelina, internetski memi ikonografski lik u bojama ukrajinske zastave koji u ruci drži američki protutenkovski RB, kojim su uništena bezbrojna ruska oklopna vozila u ratu u Ukrajini.

To je već bilo dovoljno da u stan obitelji Šoliker bude poslana i policija. Njezino izvješće govori kako u stanu ima napadno mnogo "sumnjivih" boja, a i na "prijenosnom računalu Jelene Šoliker utvrđeno je kako je gledala ekstremističke kanale, za što majka nema objašnjenja. U unutrašnjosti stana ima plavih i žutih boja. Kako Jelena Šoliker kaže, njoj se sviđaju te boje", piše u policijskom izvješću.

Policijski inspektori došli su do zaključka kako Jelena "projicira svoje političke stavove na svoju kćer i nema roditeljskog nadzora nad njezinim prilozima na društvenim mrežama". Isticanje lika u ukrajinskim bojama pokazuje kako desetogodišnjoj djevojčici "nedostaju spoznaje o povijesti njezine domovine, kao i o političkom smjeru njezine zemlje i svijeta". Zato se i za kćer i za majku "preporučuje" psihološko savjetovanje - svakome tko je živio u Sovjetskom Savezu kristalno je jasno što to znači.



Takva politička obuka nije teška kušnja samo za roditelje nego i za učitelje. "Dok je prije bilo tek pojedinih slučajeva progona učitelja zbog njihovih izjava na društvenim mrežama ili sudjelovanja u nekim manifestacijama, sad je to očito institucionalizirano", objašnjava nam Danil Ken, čelnik ruskog Saveza učitelja, te dodaje: "Sad se sustavno nalažu propagandne lekcije i prisiljava se učitelje da odluče hoće li u tome sudjelovati." Danil Ken je i sam već na "crnoj listi" - u rujnu su ga nadležna tijela proglasila "stranim agentom".

Ipak, ta udruga učitelja pokušava učiniti što može: sudjeluje u obrani pred sudom i moskovske učiteljice Tatjane Červenko, koja je odbila držati "razgovor o važnom" sa svojim učenicima. Još gore od toga: o svemu tome javno je progovorila pred kamerom televizije Došd, postaje koja je bila prisiljena emitirati svoj program iz Latvije. To joj je donijelo ukor školskog rukovodstva, na koji je uložila žalbu. Tatjana Červenko i dalje drži nastavu u svojoj školi, ali Danil Ken ne vjeruje da će proći dugo dok ne dobije otkaz.



Slično je prošao i nastavnik povijesti Raušan Valiulin, koji je radio u školi u Naberežnom Čelniju, u Tatarstanu. U kolovozu je bio pozvan na seminar za učitelje pod nazivom "Osobitosti ideološkog obrazovanja s djecom i pedagozima". U to "ideološko obrazovanje" pripadaju i ti "razgovori o važnom".

Raušan je takvu intervenciju države u njegov posao proglasio kršenjem članka 13. ruskog ustava, kojim se zabranjuje prisilna ideologija. Ali ubrzo nakon te kritike dobio je otkaz. Čak je i nadležni sud utvrdio kako je otkaz bio neopravdan i da se može vratiti na posao - ali je učitelj shvatio što ga čeka u njegovoj staroj školi i u njegovoj domovini. Nije ni dočekao presudu jer "povratak u školu ne može povezati sa svojom savješću". Voditi "razgovore o važnom" bila bi njegova radna zadaća, a prijetilo mu se i da će u njegov ured postaviti kameru kako bi se točno znalo što govori i čini.

Ukratko, odlučio je pobjeći iz Rusije u Kirgistan: "Sve izjave protiv rata su zabranjene. I ja imam svoju djecu i moram biti odgovoran za njih."

U međuvremenu, rat u Ukrajini ulazu u novu, zimsku fazu. Pritom ideološka propaganda čini svoje, ne samo u ruskim školama nego i u ruskom medijima pod kontrolom vlasti u Moskvi. Povlačenje ruske armije iz Hersona golem je poraz za Putina, ali u Kijevu se ne bi trebali prerano veseliti jer će se Rusi pregrupirati i rat će još dugo potrajati, smatra novinar DW-a Roman Gončarenko. (D.J.)