20.5.2024., 00:00
ISTRAŽIVANJE KAKO I KOLIKO SPAVAMO
Hrvati teško pronalaze miran san zbog stresa
Kod problema sa spavanjem pomoć može biti i pažljivo planiranje večere

Čak 65 posto hrvatskih građana ima problema sa spavanjem i/ili usnivanjem. Njih 88 posto ocjenjuje kvalitetu sna osrednjom, lošom i izrazito lošom, a 84 posto kao prevladavajuće distresore spavanja navodi psihološke faktore, od kojih najčešće stres i brige. Alarmantni su to podaci koji govore o ovom izraženom javno zdravstvenom problemu u zemlji, a proizišli su iz istraživanja o kvaliteti sna koje je za Dukat provela agencija Hendal u ožujku ove godine.

Često buđenje


Problemi sa spavanjem najčešće se manifestiraju kao buđenje tijekom noći te nemogućnost ponovnog usnivanja ili kao često buđenje noću. Nadalje, znakovito je kako građani koji imaju problem sa spavanjemi/ili usnivanjem u krevet liježu često razmišljajući o poslovnim i privatnim problemima, a osjećaji koji prevladavaju tijekom odlaska na spavanje jesu stres, tjeskoba/anksioznost te strah od teškog usnivanja odnosno nesanice. Uvažavajući razmjere problema sa spavanjem hrvatskih građana, predstavljen je prirodni funkcionalni proizvod, mliječni napitak koji pomaže lakše zaspati, a sadrži ekstrakt melise, lipe te esencijalnu aminokiselinu triptofan. Rezultate istraživanja te važnost kvalitetnog sna za zdravlje i dobrobit komentirali su sudionici panel-rasprave pod nazivom "Dobar san kao preduvjet dobrog zdravlja. A što kad sna nema?" Na panel-raspravi sudjelovali su: dr.sc. Jelena Šarić Jurić, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist epileptologije, ESRS somnolog – stručnjak u medicini spavanja iz Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek, Maja Vučić, prof. psihologije, Lara Spalldi Barišić, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije iz Croatia Poliklinike te Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma.

“Ako problemi s usnivanjem i/ili spavanjem perzistiraju od jednog do tri mjeseca, tada govorimo o medicinskom problemu koji zahtijeva liječničku obradu. Nažalost, pacijenti liječničku pomoć vrlo često traže prekasno, kada su problemi sa spavanjem kronični te ih je samim time teže liječiti. Naime, tek manje od 5 posto pacijenata dolazi u ambulantu unutar nekoliko mjeseci od početaka tegoba sa spavanjem", istaknula je dr. sc. Jelena Šarić Jurić, dr. med., specijalist neurolog. Psihologinja Maja Vučić ističe kako kognitivno-bihevioralna terapija pokazuje izvrsne rezultate u liječenju problema sa spavanjem. "Radi se o kombinaciji kognitivnih tehnika s pomoću kojih mijenjamo način razmišljanja i bihevioralnih tehnika s pomoću kojih utječemo na promjenu ponašanja u svakodnevnom životu, pa tako i prilikom odlaska na spavanje.

Planiranje obroka


U kombinaciji s vježbama opuštanja i disanja, vođenim fantazijama koje nam omogućavaju da otplovimo u neki drugi opuštajući svijet, uz čitanje knjige ili slušanje umirujućih zvučnih frekvencija moguće je značajno pridonijeti smanjenju problema sa spavanjem", istaknula je Vučić.

Istraživanja pokazuju da osobe s lošim prehrambenim navikama i kroničnim probavnim tegobama spavaju kraće i manje efikasno u usporedbi s onima koji paze na prehranu i zdravlje. Sandra Krstev Barać, magistra nutricionizma, ističe kako za osobe koje imaju problem sa spavanjem pomoć može biti i pažljivo planiranje večernjeg obroka - da večera ne bude prekasno te da sadrži namirnice bogate aminokiselinom triptofan, iz koje nastaju serotonin i hormon spavanja melatonin. Mlijeko i mliječni proizvodi prirodan su i vrijedan izvor triptofana. Podjednako je važno da večera sadrži dovoljno kompleksnih ugljikohidrata iz primjerice kvinoje, amaranta, riže, integralnog kruha ili krekera i sl., jer ugljikohidrati povećavaju dostupnost triptofana, ključnog za san. “Veza između melise, lipe i aminokiseline triptofana u njihovim je komplementarnim mehanizmima djelovanja u promicanju opuštanja i smanjenju stresa i anksioznosti. Dok melisa i lipa ostvaruju svoje učinke moduliranjem aktivnosti neurotransmitera i smanjenjem oksidativnog stresa, aminokiselina triptofan djeluje kao prekursor za sintezu serotonina", pojasnila je dr. sc. Jelena Šarić Jurić, dr. med., specijalist neurolog.
 
Jasminka Knežević
{embed_infobox_gray}258778{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}258779{/embed_infobox_gray}