Objavljeno 12. studenog, 2022.
DOC. DR. SC. MIRELA HOLY Pročelnica studija Cyber komunikacija i znanosti o mreži na Sveučilištu VERN’ u Zagrebu
Uvijek je bilo pokušaja manipuliranja ljudima plasiranjem laži, no u prijašnjim vremenima tehnologija nije bila toliko razvijena da omogućava iznimno brzu, učinkovitu i globalnu disperziju poruka kao danas - kaže doc. dr. sc. Mirela Holy, pročelnica studija Cyber komunikacija i znanosti o mreži na Sveučilištu VERN‘ u Zagrebu.
Tko je najviše odgovoran za takvo stanje u kakvom smo posljednjih godina...?- To je omogućio internet, posebice web 2.0., koji omogućava dvosmjernu masovnu komunikaciju bez korištenja medijskih vratara kao u prošlosti. To, naravno, ima svoje goleme prednosti jer omogućava da se ne cenzuriraju i ne selektiraju informacije kao prije, no ima i izrazito negativnu posljedicu jer nije svaka informacija jednako vrijedna i ne zaslužuje jednaku pozornost. Nažalost, znanstvena istraživanja pokazala su da su lažne vijesti daleko učinkovitije i brže u širenju od istinitih, i to zbog vrlo jednostavnog razloga, što propagandisti koji plasiraju lažne vijesti znaju da ljudi smatraju viješću ono što je novo, drukčije, neobično, zanimljivo mnogima, ima elemente sukoba ili kontroverze, nerijetko je povezano s poznatim osobama i tu ljudsku percepciju vijesti eksploatiraju prilikom kreiranja lažnih vijesti. Naime, ljudi lažnu vijest daleko češće prepoznaju kao vijest, no stvarnu, istinitu vijest. Upravo zbog toga je iznimno važno da se ulažu napori u medijsko opismenjivanje građana kako bi bili svjesni tih činjenica.
Jesmo li ušli i u fazu pojačane krize morala i ekspanzije nemorala, napose u komunikacijskom i medijskom smislu, ali i općenito?
- Doba u kojemu živimo je visoko tehnološki razvijeno doba u kojemu je središnja paradigma oko koje se vrti cijeli svijet - novac i materijalno blagostanje. Mi se, u sociološkom smislu, nalazimo na vrhuncu takve paradigme koja pokazuje, što je i očekivano, velike pukotine i razaranje same sebe i temelja na kojima počiva. To se ne događa samo kroz krizu identiteta i morala, općeg dojma o besmislenosti, već i kroz klimatske promjene i sukobe koji će zasigurno postati globalni jer stari igrači ne žele izgubiti privilegirane pozicije, a novi igrači žele novi svjetski poredak. Moramo imati na umu da se moć nikada ne daje, moć se uvijek uzima, pa je globalni sukob, nažalost, neizbježan.
Današnje doba može se usporediti s razdobljima propadanja velikih civilizacija, primjerice antičkog Rima, nakon kojeg je uslijedio srednji vijek u kojemu je središnja paradigma postala ona vjerska, no prema mojem mišljenju ne i duhovna. Ako čovječanstvo ne izumre u ovom šestom velikom izumiranju, sljedeća društvena paradigma oko koje će se okretati svijet bit će ona okolišna.
Plaća li ovodobno, za moral devastirajuće, društvo spektakla danak vremenu u kojemu su uvrede, širenje mržnje, nasilje i negativizam "normalno stanje duha", i koliko je to sve povezano s ubrzanim tehnološkim, odnosno komunikacijskim napretkom...?
- To je povezano ne samo s tehnologijom već i s općom društvenom krizom koja je povezana s propadanjem kapitalističkog tržišnog modela koji degradacijom okoliša i klime te sve većim društvenim jazom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih i sve brojnijih razara samog sebe.
Uzimajući sve u obzir, može li se zaključiti da živimo u doba eskalacije svakovrsnog ekshibicionizma? Razotkrivaju li, primjerice, društvene mreže, među ostalim i mračnu stranu ljudskog neznanja, uključujući i političku scenu...?
- Apsolutno. No kod nekih se ne radi (samo) o neznanju, već i namjernom podilaženju najnižim ljudskim porivima. Krize mogu ići u smjeru kreativne sublimacije po onom ofucanom, ali točnom načelu - svaka kriza je prilika, no mogu ići i u pravcu frustracije i destrukcije. Politički odgovor na društvenu krizu je, nažalost, jako često društveno neodgovorna eksploatacija te sveprisutne frustracije koja se manifestira i kao gnoj koji se obilno cijedi na društvenim mrežama.
Ljudima se može upravljati ili tako da od njih proizvodite "mašine sreće" te ih uvjeravate da je smisao života u posjedovanju stvari koje ljudima kupuju dojam određenog, priželjkivanog i izmaštanog životnog stila i time skreću pozornost od stvarne ispraznosti takvog života, ili da potičete i iskorištavate njihove agresivne i negativne emocije, mržnju, strah, bijes koje u krdu postaju društveno prihvatljive te ih usmjeravate prema nekome ili nečemu.
Postoji li i u kojoj mjeri u Hrvatskoj danas kriza morala općenito, ali i u komunikacijskom smislu, javnom općenju, medijskoj prezentaciji..., i kako se boriti protiv takvog stanja?
- Da, apsolutno postoji, no bojim se da je ta bitka već izgubljena jer se nitko od nas istinski ne želi promijeniti. (D.J.)