Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta podržao je nacrt izvješća o punoj primjeni odredbi šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. Time je napravljen važan korak prema hrvatskom ulasku u Schengen, najveći prostor slobodnog kretanja na svijetu.

Odbor je uvjerljivom većinom, 45 glasova za, osam protiv i pet suzdržanih, izglasao izvješće izvjestitelja za to pitanje, portugalskog zastupnika iz EPP-a Paula Rangela, koji je ustvrdio da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanje šengenskom prostoru te nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola. Članovi Odbora dodali su Rangelovom izvješću nekoliko amandmana u kojima od Hrvatske traže da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu odluke o ulasku u Schengen informira u pisanom obliku Vijeće i Parlament o bilo kakvom nastavku akcijskog plana u području upravljanja vanjskim granicama i njegovoj provedbi, uključujući i neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika. U nacrt Rangelova izvješća također je dodano da bi Komisija u svoj godišnji program evaluacije trebala uključiti bilo periodičnu evaluaciju, ili tematsku evaluaciju primjene šengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama, uključujući i o zabrinutosti u pogledu situacije s temeljnim pravima. "U svjetlu izvješća i tvrdnji o zlostavljanju i potiskivanje migranata na granicama, ova evaluacija trebala bi uključivati posjet Hrvatskoj, kao i godišnje praćenje ponovno uspostavljenog nadzornog mehanizma na vanjskim granicama. Komisija bi trebala dati odgovarajuće preporuke za ispravljanje bilo kakvih identificiranih nedostataka i osigurati jasno i redovito informiranje o njima", kaže se u amandmanu na nacrt izvješća.

Nakon izglasavanja na Odboru, o tome dokumentu izjasnit će se svi zastupnici Europskog parlamenta 9. studenoga, na plenarnoj sjednici u Bruxellesu, i zatim to mišljenje proslijediti Vijeću EU-a, koje donosi konačnu odluku. S time se završava uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor. "Očekujem da izglasana odluka bude potvrđena i na miniplenarnoj sjednici u studenome. Sada smo u završnoj fazi postupka koji je bio dugotrajan i zahtjevan za Hrvatsku. Odluka ovoga odbora ne ostavlja nikakve dvojbe da je Hrvatska spremna za Schengen i hrvatski građani uskoro će moći uživati sve benefite članstva u šengenskom prostoru", rekao je hrvatski zastupnik Karlo Ressler, član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

Zastupnica Lena Duepont iz njemačkog CDU-a, rekla je da je unutar LIBE-a bilo rasprava o upravljanju na vanjskim granicama, ali da je Hrvatska radila vrlo dobro, naročito s uspostavom neovisnog mehanizma za nadzor policijskog postupanja prema migrantima, kao prva zemlja koja je to učinila.

Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od EP-a. Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju Schengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.