Hrvatska ima uvjerljivo najmanji odaziv birača na europskim izborima i srušila je rekord po niskoj izlaznosti koji je dosad držala Slovačka.

Prema privremenim podacima izlaznost birača u EU-u bila je oko 51 posto, nešto viša nego na izborima 2019., kada je glasalo 50,66 posto. U Hrvatskoj je u nedjelju glasalo samo 21,34 posto birača, znatno manje nego na prethodnim izborima kada je glasalo 29,85 posto. Na ovim izborima Hrvatska i Litva jedine su zemlje članice u kojima je odaziv bio ispod 30 posto. Najveći odaziv bio je u Belgiji, 89,2 posto, gdje su usporedno održani savezni parlamentarni i regionalni izbori, zatim u Luksemburgu 82,3 posto, Malti 72,8 posto.

Na europskim izborima u Hrvatskoj HDZ je osvojio šest mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret i Možemo po jedan mandat. Lista HDZ-a dobila je 34,6 % glasova (ili 256.295). Predsjednik te stranke Andrej Plenković dobio je najviše preferencijalnih glasova na ovim izborima od svih - čak 101.820. Slijedi ga treći na na HDZ-ovoj listi Davor Ivo Stier, koji je osvojio 9,89 % glasova (25.334) te Marijana Petir (12. na listi) sa 8,22 %. Lista SDP-a i partnera dobila je solidnih 25,96 % glasova (192.314), što im donosi 4 eurozastupnika. Njihovoj je listi opet najviše donijela Osječanka Biljana Borzan, koja je ukupno druga po broju preferencijalnih glasova - 83.656. Tonino Picula (kao posljednji na listi) sa 30.504 preferencijalna glasa, ili 15,64 %, drugi je po broju glasova na toj listi, a slijedi ga Predrag Fred Matić sa 8,96 %. Po jednog zastupnika osvojili su treći Domovinski pokret sa 8,82 % (65.383) te četvrti Možemo, ovaj put sa 5,92 % glasova (43.890). Najbrojnijoj koaliciji, onoj Fair play liste na čelu s IDS-om je unatoč tome što su prešli prag i imali 5,61 % glasova (41.606), ipak izmaknulo mjesto u Europskom parlamentu. Stranka koja je najviše podbacila je Most, osvojivši samo 29.824 glasova (4,02 %), manje i od vrlo dobrog rezultata Nezavisne liste Nine Skočak s 30.127 glasova. Samo sa 2,99 % za Listu Prava i Pravde je potvrda da su birači uvidjeli svu besmislenost glasovanja i slanja u EP Mislava Kolakušića prije pet godina. OIP na čelu s Karolinom Vidović Krišto dobio je 1,37 %, a kandidacijskoj listi grupe birača Ladislava Ilčića (također bivšeg europarlamentarca) pripalo je još manje - 1,22 % glasova. Kada je riječ o dijaspori, tu je prednost HDZ-a sa 68,01 % (8120 glasova) još izraženija, a slijede ih DP sa 9,69 % (1158) i Možemo sa 6,53 %, pa tek onda SDP-ova koalicija sa 4,56 % glasova.

“Izbore je prije svega obilježila ova rekordno niska izlaznost. Kada se dogodi tako niska izlaznost, onda one stranke koje imaju infrastrukturu i disciplinirane birače profitiraju. HDZ je ostvario rezultat na razini parlamentarnih izbora, kao i SDP-ova koalicija. Oni su tu očito uložili, bilo im je stalo da ostvare taj rezultat, prije svega u preferencijalnu kampanju za Plenkovića, koji je dominirao ovim izborima. Sada mu ne može nitko ništa reći jer ima rezultat koji je nedostižan za druge ljude u stranci, a i ukupno. To je očito bio projekt ponajprije kako bi se pokazalo Europi koliko je Plenković jak u Hrvatskoj, a manjim dijelom i demonstracija snage u stranci, nakon što je na parlamentarnim izborima bio drugi po preferencijalnim glasovima. Sad je na to stavljena točka - Plenković je najpopularniji političar u Hrvatskoj, što mu odgovara ako je doista u kombinacijama za jednu od visokih pozicija u EU-u”, rekao nam je komunikacijski stručnjak Krešimir Macan. Kaže kako se i na premijeru nakon izbora vidjelo koliko su u HDZ-u zadovoljni ovim paketom rezultata na parlamentarmnim i europskim izborima - ispunjene su mu sve želje.



Dodaje i kako je SDP očekivano, s obzirom na predizborne ankete, ostvario rezultat koji mu nosi 4 mandata. Napominje kako su imali na listi tri prepoznatljiva imena uspješnih hrvatskih eurozastupnika, što se i pokazalo, osobito njihove “zvijezde” Biljane Borzan. Smatra i da su s druge strane odradili jednu vrlo korektnu kampanju, iako nemaju tako jaku infratsrukturu. “Oni su jedini ‘pucali’ jače i dulje vrijeme na televizije i tu se Borzan nametnula kao drugo lice ove kampanje, uz Plenkovića. To je ipak neki ‘vjetar u leđa’ Peđe Grbina, jer su ta dva posljednja izborna rezultata SDP-a bila dosta dobra, pa mu je to neki adut za razgovore o njegovoj budućnosti. Nisu pobijedili, no da im je netko obećao 37 mandata u Saboru i 4 mandata u EU parlamentu prije godinu dana, odmah bi to potpisali. DP je pokazao da se to što ona ‘glasna javnost’ misli uopće ne mora odraziti na mišljenje birača DP-a. Oni misle ‘svoje’, ionako drže da ih mediji, koji velikim dijelim jesu dominantno lijevo, podcjenjuju. Ta halabuka ih očito nije impresionirala, oni i dalje ‘voze svoje’, što je pokazao i Stephen Bartulica, treći po broju preferencijalnih glasova (35.303). Očito su mu i u inat kritikama dali veliku podršku, jer su mediji malo pretjerali u dizanju tog “skandala”, koji to zapravo nije bio. I Ivana Kekin je na listi Možemo ostvarila super preferencijalni rezultat, iako je očito bio plan da ne ide ona u EP, nego da ‘povuče’ birače, a da ide Gordan Bosanac. I kod njih se pokazalo da kada je manja izlaznost, stranke bez prave infrastrukture ‘nastradaju’, tako da je Možemo odradio korektnu kampanju, ali je imao dosta sreće u samom finišu”, ističe Macan, dodajući da im je i Nina Skočak “uzela” nešto glasova u Zagrebu, ali je ona dobar rezultat napravila i drugdje, pa i u Slavoniji.

Ističe i da Fair play lista nije imala sreće - jer je za približno 1000 glasova ostala bez mandata. O Mostu svi govore kao o najvećem gubitniku ovih izbora. Macan kaže kako je odlaskom bračnog para Raspudić Most izgubio “intelektualni privid”. “Most je jednostavno potonuo”, kaže Macan. Dodaje kako oni imaju sada dugoročni izazov kako se pozicionirati, a misli da im po statutu slijedi i izbor novog čelnika. Sada netko treba ponijeti odgovornost za sve ovo što se dogodilio u posljednjih mjesec dana, smatra. Kada je riječ o Mislavu Kolakušiću, kaže da nema dovoljnu biračku bazu, a pokazalo se da je DP sada možda i bolje prošao kada Kolakušić nije bio s njima. “Znači, iznenađenja su mala izlaznost i neprolazak Mosta iako im je trend pokazivao da idu prema dolje. Mislim i da je više od svakog četvrtog glasa (više od 25 %) na ovim izborima propao, što nije bio slučaj na parlamentarnim izborima, jer su se radile pametne koalicije. Ovdje su svi mislili da mogu proći, pa je ispalo da je puno glasova ‘bačeno’”, zaključuje Macan.

{embed_infobox_gray}258262{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}258263{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}258264{/embed_infobox_gray}