Objavljeno 6. listopada, 2022.
Predlažu se ograničavanje cijena plina i zajednička nabava energenata, a europarlamentarci državama poručuju da ne bi trebalo prekidati opskrbu energijom potrošačima
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u srijedu u Europskom parlamentu ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u.
Šefica Komisije upozorila je na raspravi o eskalaciji ruske agresije na Ukrajinu da će se nakon zime ponovno morati puniti skladišta plina. Pozdravila je plan REPowerEU kojim "se ubrzava prema energetskoj neovisnosti".
Zaštita infrastrukture
Europska je komisija još 18. svibnja predstavila plan "REPowerEU", kao odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine. "EU je spreman razgovarati o ograničenju cijene plina za proizvodnju električne energije", rekla je eurozastupnicima von der Leyen. Dodala je da bi ograničenje cijene plina za proizvodnju struje bilo "privremeno rješenje do novog europskog indeksa cijena". Von der Leyen je također upozorila da je potrebno zaštititi europsku energetsku infrastrukturu. "Sabotaža plinovoda Sjeverni tok pokazala je koliko je ranjiva naša energetska infrastruktura (...) Moramo biti pripravniji, provesti stres testove kritične infrastrukture, koristiti satelite za nadzor i detektiranje potencijalnih prijetnji", rekla je.
Europarlamentarci su podržali donošenje dodatnih hitnih mjera za ublažavanje pritiska rastućih cijena energije na europska kućanstva i poduzeća, od novih poreza na neočekivanu dobit zbog krize do utvrđivanja gornje granice cijene plina. "Rat Rusije protiv Ukrajine i korištenje opskrbe fosilnom energijom kao oružja u ratu dramatično su povećali nestabilnost na energetskom tržištu te doveli do povećanja cijene energije i krize zbog rastućih troškova života", istaknuli su zastupnici u rezoluciji usvojenoj u srijedu. Upozoravaju države članice kako ne bi trebalo prekidati opskrbu energijom potrošačima koji si ne mogu priuštiti podmirivanje povećanih računa te da se moraju izbjeći deložacije za ranjiva kućanstva koja ne mogu platiti račune i stanarinu. Potrošači bi trebali biti zaštićeniji od suspenzije ili poništenja ugovora s fiksnom stopom od strane opskrbljivača, kao i od prekomjernih predujmova za plin i struju, rekli su europarlamentarci. Smatraju da izvanredne okolnosti zahtijevaju izvanredne mjere i da države članice trebaju djelovati zajednički i ujedinjeno. Ustrajni su u mišljenju da sve mjere donesene na razini EU-a u cilju borbe protiv krize cijena energenata dugoročno moraju biti potpuno usklađene s klimatskim ciljevima Unije. Potrebna je dosad nezabilježena solidarnost država članica kao i zajednički odgovor, umjesto jednostranih mjera koje potiču podjele, kažu zastupnici.
Poduzeća koja su ostvarila neočekivanu dobit moraju pridonijeti ublažavanju negativnih učinaka krize, kažu zastupnici. U načelu pozdravljaju dogovor Vijeća o uspostavi privremene gornje granice prihoda za "inframarginalne" proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori, nuklearna energija i lignit.
Embargo ruskoj nafti
Kada je riječ o solidarnim doprinosima za poduzeća u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, zastupnici upozoravaju da neke od najvećih energetskih kompanija u EU-u možda ne podliježu doprinosu te pozivaju da se osmisli doprinos kako bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza. Također zahtijevaju od Komisije da procijeni odgovarajuću profitnu maržu i da poduzme daljnje korake prema uvođenju poreza na neočekivanu dobit za tvrtke koje su prekomjerno profitirale od energetske krize. Parlament poziva Komisiju da predloži odgovarajuću gornju granicu cijena plina koji se uvozi plinovodima, u prvom redu iz Rusije. Dodaje da treba unaprijediti alat EU-a za zajedničku nabavu plina kako bi se smanjila cijena uvoza.
Prihodi od neočekivane dobiti trebali bi koristiti potrošačima i poduzećima, posebno ranjivim kućanstvima i malim i srednjim tvrtkama. To bi trebalo ići ruku pod ruku s golemim inovacijama i ulaganjima u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost i infrastrukturu, umjesto da se potiču kućanstava i poduzeća na potrošnju subvencioniranije energije. Parlament je spreman analizirati svaki prijedlog reforme tržišta električne energije, osiguravajući da ima pravi cjenovni signal za ulaganje u dekarbonizaciju te da omogućava građanima i industriji da imaju koristi od sigurne, pristupačne i čiste energije, uz istodobno rješavanje problema nerazmjerne dobiti na tržištu električne energije Komisija bi trebala analizirati odvajanje cijena električne energije od cijena plina, smatraju zastupnici. Europarlamentarci su i ponovili poziv da se uvede potpuni embargo s trenutačnim učinkom na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina te na potpuno napuštanje plinovoda Sjeverni tok.
Dijana Pavlović
UVEDEN NOVI KRUG SANKCIJA RUSIJI
Članice Europske unije dogovorile su novi krug sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. “To je snažan odgovor EU-a na Putinovu ilegalnu aneksiju ukrajinskog teritorija”, napisalo je na Twitteru češko predsjedništvo. Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je da je “energetska ovisnost utjecala na europsku vanjsku politiku prema Rusiji, ali to se sad mijenja”. “U kolovozu prošle godine uvezli smo 12 milijardi kubičnih metara plina, ove godine samo četiri”, naglasio je. Dodao je da treba nastaviti adekvatno podržavati Ukrajinu, izolirati Rusiju i pomoći europskim državama koje osjećaju posljedice tog rata.
ISHOD RATA OBLIKOVAT ĆE CIJELU EUROPU
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu većinom su podržali nastavak sankcija Rusiji i snažno osudili rusku aneksiju ukrajinskih teritorija. “Pozivamo na još jedan snažan paket sankcija koje ciljaju na sve koji imaju veze s nezakonitim referendumima jer nikada nećemo priznati takozvane rezultate. Tražimo koordinirane aktivnosti o pitanju zahtjeva za vizu i azil ruskih građana i konkretne prijedloge za pojačanu vojnu potporu”, rekao je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP). Nezavisni hrvatski zastupnik Mislav Kolakušić protivi se sankcijama. “Moramo koristiti iskustva povijesti i okrenuti se miru”, dodao je Kolakušić. Eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ) reagirao je na Kolakušićevu izjavu. “Povijest nam pokazuje da popuštanje ili razjedinjenost pred tiranijom ili pred imperijalizmom ne može pomoći, upravo suprotno. Povijest nam također pokazuje da ne pridonosi ni relativiziranje agresije, a posebno je neshvatljivo kada to dolazi iz usta kolege koji također dolazi iz države koja je samo prije 30 godina bila žrtva slične agresije”, rekao je Ressler. On je za Hinu ocijenio da će “ishod rata u Ukrajini oblikovati cijelu Europu, kako ćemo mi živjeti, kako će živjeti naša djeca i zato je bitno da pokažemo jedinstvo u svemu”.