Nakon što je Vlada Saboru uputila dugoočekivane izmjene i dopune Zakona o radu (ZOR), na kojima se radilo dvije godine i s nužnošću implementacije EU direktiva o transparentnim i predvidim radnim okolnostima te balansu privatnog i poslovnog života, novi ZOR našao se u ponedjeljak i na Gospodarsko-socijalnom vijeću, naišavši na suprotstavljene stavove HUP-a i sindikata.

Prvi su za njegovu fleksibilizaciju, a drugi protiv. U javnom diskursu rasprava o novom ZOR-u, uz ostale izmjene, bacila je težište na zakonsko reguliranje rada od kuće, propisuje se i da će poslodavac morati isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni i taj se rok neće moći produljiti ni kolektivnim ugovorom, a predviđa se i da se ugovor o radu na određeno može sklopiti samo tri puta.

Na novom ZOR-u radi se u trenutku kada je na tržištu rada, s 31. kolovoza, podatci su HZMO-a, 23 640 korisnika mirovina koji rade do polovine punog radnog vremena i primaju mirovinu, od čega 8207 žena, a najstariji ima - 89 godina. Na upit na kojem poslu, u HZMO-u kažu da "to zadire u GDPR", tj. zaštićene osobne podatke. I njih se dotiče dio izmjena ZOR-a, a novost je i da se, potvrđuje glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), Igor Knežević, povećanjem bonifikacije s 0,34 na 0,45 % maksimalno za pet godina rada, rada do 70 godina života, mirovina povećava za 27 % od 1. siječnja.

Za đakovačkog poslodavca Zdravka Grubešu, čije knjigovodstvo ima 22 radnika, svi na neodređeno, pozitivno je što se novim ZOR-om želi smanjiti učestalost ugovora na određeno. "Zaprepašćujuće mi je koliko ljudi inzistiraju na njima jer se njima radnici dovode u nepovoljan položaj građana drugog reda, u neizvjesnost bez stvarnog opravdanja, ne mogu ostvariti pravo na kredit itd. Sumnja li poslodavac u kvalitetu rada radnika da bi ga primio na neodređeno, neka posegne za probnim radom", kaže Grubeša. Za odredbu da poslodavci moraju isplatiti plaću do 15. u mjesecu kaže da zakonodavac želi izjednačiti sve poslodavce u tome jer da to obrtnici i OPG-ovci već čine. "Koliko je to dobro, toliko i nije jer prihodi kod nekih djelatnosti ne sjedaju uvijek do 15. Slažem se da radnik treba znati kada će dobiti plaću, no mogli su ostaviti da poslodavac odredi datum od 1. do 30. u mjesecu za prethodni, ovisno o priljevima sredstava, i zakon tu treba biti fleksibilniji. Za mene je bitno da plaća mora biti isplaćena za prethodni mjesec i ja ju isplaćujem 15. jer je to moja poslovna procjena", kaže Grubeša.

Vezano uz refleksiju novog ZOR-a na umirovljenike, predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović diskriminacijom drži novost o (ne)isplati otpremnina; predviđena je promjena u čl. 126., u drugom stavku, koji propisuje kome, unatoč kriterijima, ona ne pripada. "Iznimno od st. 1. ovoga čl., otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem te koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina i 15 godina staža", stoji u izmjeni, a što je sada minimum kriterija za umirovljenje. "Neke stvari trebale su se novim ZOR-om popraviti, no nisu - da se rad u punom radnom vremenu ili, prema izboru umirovljenika i poslodavca, pola radnog vremena, omogući svima, a ne kao sada, kada dulje od pola radnog vremena mogu raditi samo policijski i vojni umirovljenici, a po novom i vatrogasni", kaže Petrović.

Brojka onih što i nakon umirovljenja žele ostati u svijetu rada raste. Knežević kaže da je oko 24.000 umirovljenika što rade pola radnog vremena, a prije godinu bilo ih je 20.000. Jer, napravljeni su određeni pomaci; 2019. omogućeno je da rade i prijevremeni umirovljenici, kao i oni s obiteljskim mirovinama, među kojima su 93 % žene. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, uz ostalo, uvodi se novi model obiteljske mirovine. Umirovljenici rade u uslužnim, prerađivačkim djelatnostima, trgovini, a najbrojniji su profesori i liječnici.

Za rad od kuće, što novi ZOR također regulira, jedna od poruka je da poslodavac smije doći u stan radnika u kontrolu, ali i biti u obvezi platiti mu troškove režija. Grubeša kaže da je to u suprotnosti s pravom na privatnost. "Kako se netko usudio da ZOR-om to regulira?! Dom je Ustavom naše područje u koje se ne zadire", kaže Grubeša. Svjestan je da je rad od kuće, potvrdio je i COVID, budućnost, i kada ga već imamo, treba ga regulirati. "Pritom imamo dobre strane, no postoji i nepovjerenje – koliko je to poslodavcu mjerljiv, efikasan rad. Kada nema nešto ‘pod okom‘, ima skepsu. S druge strane, mi smo naviknuli raditi najefikasnije kada odemo na posao, treba i volje i psihe da se organizirate raditi kod kuće. Istovremeno, rad od kuće spas je za poslodavca u uštedi na troškovima najma, grijanja", kaže Grubeša.

Zakonodavcu treba biti znakovito da čak 74 % umirovljenika radi do pola radnog vremena zbog financijskih razloga, a samo 24 % i dalje želi ostati aktivno prisutnošću na tržištu rada.