Novosti
ISKRENO IZNUTRA - SVE TAJNE TRŽIŠTA AUTOMOBILA

Otkrivamo: Zašto su “godišnjaci” danas skuplji nego kad su bili novi?
Objavljeno 5. listopada, 2022.
Siromašni su još siromašniji, a bogati više i ne pitaju za cijenu - skuplji se auti lakše prodaju

Europsko udruženja proizvođača automobila (ACEA) nedavno je objavilo podatke koji, promatrani statistički, bude optimizam kada je riječ o tržištu automobila, koje je zbog nestašice poluvodiča, poremećaja u dobavnim lancima te rasta cijena energenata i sirovina već dugo u nezavidnom položaju. Prema ACEA-u, potražnja za automobilima u Europskoj uniji snažno je porasla nakon 13 mjeseci uzastopnog pada, pri čemu Hrvatska bilježi trostruko veći rast od razine EU-a, te je u kolovozu registrirano 3200 novih vozila, što je za 13,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a nakon 8,4-postotnog pada u srpnju.
Tragom te informacije odlučili smo provjeriti kakva je situacija na terenu te kako stručnjaci gledaju na te podatke. U razgovoru s Davorom Brmežom, direktorom prodaje u Atenzi Ford, iza kojega je 28-godišnje iskustvo u prodaji automobila i koji je o ovoj problematici odlučio progovoriti bez rukavica, još jednom smo se uvjerili u onu o statistici kao majci svih zabluda.

- Prema onome što čujem od kolega i što imam priliku vidjeti u svakodnevnom radu sa strankama, čini mi se da je riječ o korporativnim prenemaganjima gdje se nikada ne kaže prava istina, vjerojatno jer se misli da će ona pokopati branšu. Upravo suprotno, treba biti realan, iako će priča zvučati loše - iskreno je započeo razgovor.

Veliko raslojavanje

Ovaj iskusni profesionalac zastupa Fiat, Alfa Romeo i Jeep grupaciju, kao i Mazdu, Kiju, Hyundai i Ford. Navedene marke vozila čine četvrtinu ponude na hrvatskom tržištu, stoga nam je Brmež mogao dati realan uvid u ponudu i potražnju.

- Čitajući strane portale koji se bave ovim poslom, a u industriji sam jako dugo i prošao sam zastupništvo više proizvođača te imam puno znanaca u ovoj branši, dolazim do zaključka da statistike pokazuju jedno, a stvarnost posve drugo. Tržište u Hrvatskoj, kada govorimo o retailu ili individualnoj prodaji, u ovom je trenutku katastrofalno. Ne znam otkuda informacija o povećanju od 13,7 posto u kolovozu, treba pogledati koliko je u tome inkorporirano novih registracija MUP-a koji Fordove mijenja sa Škodama, a znam da su u lipnju, srpnju i kolovozu imali velike isporuke. Kada bismo maknuli automobile koje su registrirale državne institucije, poglavito MUP, pitanje je kako nam stoji retail, mislim da u tom slučaju kupnja automobila od strane fizičkih osoba i nije tako porasla - pojašnjava Brmež.

Dodaje kako je autoindustrija vrlo složena, puno je kooperanata i ako samo jedna karika u lancu zakaže, nije moguće dovršiti vozilo. Sve to dovelo je do toga da nema dovoljno elemenata za sastaviti vozilo, stoga su proizvođači odlučili proizvoditi skuplje automobile na kojima imaju veću zaradu.

- To im se jako svidjelo, međutim, meni se jako ne sviđa. Mi koji radimo u retailu u kontaktu sa strankama uviđamo da je došlo do velikog raslojavanja. Ljudi koji su bili srednja klasa osiromašili su, siromašni su još siromašniji, dok bogati više i ne pitaju za cijenu, pa aute od 400 i više tisuća kuna koje smo prije teško prodavali sada lakše prodajemo. Ne prodajemo puno takvih automobila, ali na njima zarađujemo isto kao prije na većem broju jeftinijih automobila - ističe Brmež.

Dakle, otkriva, način na koji su proizvođači doskočili problemu s nestašicom čipova nikako ne odgovara kupcima koji su zainteresirani za vozila u popularnim B i C segmentima, a takvih je najviše.

- U ovoj krizi proizvođači su odlučili proizvoditi manje vozila na kojima imaju manju zaradu i prebaciti te čipove na skuplja vozila kako bi zadržali isti profit. To je dovelo do toga da normalni kupci koji nama čine 60-70 posto kupaca, koji su kupovali automobile u rasponu od 100 do 150 tisuća kuna, B i C segment vozila, poput Fieste ili Focusa, odustaju od kupnje novog vozila jer su ta vozila poskupjela i ne možemo ih pratiti s cijenama koje smo imali prije. Primjerice, Fiestu smo morali "tiskati" ispod 100.000 kuna kako bi bila relevantan igrač na tržištu, dok je u Europi godinama bila najprodavaniji model u B segmentu, i s tim cijenama jedva smo nešto prodavali, a sada B segment kreće od 120.000 kuna. Čujem se s kolegama iz Peugeota, Opela i drugih prodajnih salona, svima se to dogodilo - dodaje Brmež.

Rent-a-car efekt


Ističe kako je u automobilima sve više sigurnosnih sustava te da proizvođači penalizaciju za CO2 koju naplaćuje EU prebacuju na kupce, zbog čega su automobili poskupjeli i, što je najgore - nema ih, a nema ni rabljenih kojima se kupci sve više okreću. Dogodilo se, pojašnjava naš sugovornik, da ljudi koji su do sada kupovali aute u vrijednosti od 100 do 150 tisuća kuna (Fiesta, Focus, Clio, Megane, Polo), sada kupuju rabljena vozila u vrijednosti od 50 do 70 tisuća kuna. To je nešto što su spremni platiti, međutim, ni takvih vozila više nema. Razlog manjku rabljenih automobila na tržištu, kaže, jest i u rent-a-car kompanijama.

- S obzirom na koronakrizu, one su stale s poslovanjem 2020., a sljedeća ih je godina iznenadila, nešto su započele, ali prekasno, i tada se kod nas pojavila kriza s dobavom. Sada rent-a-car kompanije koje su bile nakon šest mjeseci eksploatacije glavni izvor za one koji prodaju rabljena vozila, već dvije godine nemaju redovan dotok auta, tako da se ispraznilo i tržište rabljenih vozila. Zbog toga je posljedično došlo do porasta cijena rabljenih vozila - kaže Brmež.

Dodaje kako zbog svega navedenog danas imamo paradoksalnu situaciju da se godinu dana stari automobili prodaju po većoj cijeni nego što su se prodavali kao novi.

- U međuvremenu su nekoliko puta porasle cijene novih auta. Auto koji ste mogli kupiti za 250.000 kuna, recimo Ford Kuga, a mi smo ga na sniženju prodavali za 220.000, sada stoji 300.000, a mi godinu dana stari prodajemo za 230-240 tisuća, dok je novi u akciji bio 220.000. To je potpuno čudna i zbunjujuća situacija bez presedana. Za razliku od Fiata, koji nema puno vozila, od Forda dobivamo automobile na refule. Proizvođači neće proizvesti ono što ste htjeli naručiti na osnovi svojih istraživanja, gdje ste naručivali određeni broj nekih modela s određenom karoserijom i motorizacijom, već s vremena na vrijeme kažu "imamo 200 Focusa takvih i takvih, uzmi ili ostavi". To su uglavnom nešto jače opremljeni modeli, oni nam ih pošalju, mi napunimo salone i pokušavamo prodati fizičkim osobama, no s obzirom na to da su nešto veće cijene, to relativno teško ide - govori Brmež.

Rent-a-car kuće su do kolovoza, kako kaže, kupovale sve što su mogle. "Prvi put otkako radim ovaj posao, prodavali smo im aute bez popusta", dodaje i pojašnjava da to znači da su manje prodali, a zaradili jednako.

- Ako rent-a-car, koji će kod vas kupiti 150 - 200 vozila, a kod zastupnika i do 1000, ne dobiva popust, sve vam je jasno. Ne dajete popust na robu koje nema, jer uvijek će drugi rent-a-car ponuditi nešto više. Tako da svi skupa čekamo da se situacija stabilizira i da cijene dođu na normalne razine i da možemo dalje nastaviti raditi kao do sada - kaže.

Ugovor koji ništa ne jamči

- Naše marže nisu rasle, proizvođači su ti koji zarađuju više, mi ne, nego uspijevamo na manji broj prodanih auta zaraditi isti profit i držati glavu iznad vode - naglašava Brmež.

Ljudi trebaju aute, no, kaže naš sugovornik, ne može im puno izići u susret. Daje primjer; veće tvrtke ne žele bogato opremljene aute za svoje trgovačke putnike, nego traže osnovne modele kojih nema. Proizvođači pošalju ono što proizvedu, a to često ne odgovara konfiguraciji koja se traži u Hrvatskoj, tako da mnogi skidaju i cjenike i kataloge na koje bi se kupci mogli pozivati, jer takvih auta više nema i tko zna kada će ih biti.

- Također, prilikom potpisivanja ugovora kupcima se zapravo ništa ne jamči, i to je jedna jako čudna situacija, jer čemu ugovor ako vam se ništa ne jamči, no oni su prisiljeni potpisati ga ako žele auto, pa se i pomire s nekim nedoglednim rokom isporuke od šest mjeseci do godinu dana. Strašno je teško raditi u takvim okolnostima, kupci dolaze, traže kataloge, iskažu svoje potrebe, a mi im moramo odgovoriti onime što imamo - opisuje situaciju na terenu.

Ipak, na kraju ističe kako je optimist te smatra kako se ovakva situacija ne može održati još dugo. U posljednje se vrijeme, kaže, naziru neki pomaci, pa su neki krenuli u prilagodbu poslovanja za vrijeme koje slijedi. Zatišje na tržištu prouzročeno naglim promjenama i nedostatkom vozila neki koriste za elektrifikaciju svojih objekata – servisi se pripremaju za održavanje i popravak vozila s električnim i hibridnim pogonom, instaliraju se punionice, djelatnici u postprodaji polaze intenzivne tečajeve kako bi spremni dočekali veliku promjenu.

- U skladu s tim Atenza je u svojim Ford centrima u Puli i Osijeku instalirala najnovije stanice za punjenje EV, a započela je i modifikaciju radnih mjesta u servisima prema zahtjevima proizvođača. Ujedno je Auto centar Duo započeo adaptaciju dijela objekta u Osijeku prema novi standardima Stelantis grupe za brendove Fiat, Alfa Romeo i Jeep. Dakle, krizi unatoč, tržište diktira brze promjene i adaptaciju sustava na njih. Mi se u svemu tome trudimo ne zaostajati, već, dapače, biti predvodnik promjena u regiji - zaključuje Brmež.

Ivan Alilović

Možda ste propustili...

VELEPOSLANICI DRŽAVA ČLANICA EU-A

Bez primjedbi na ulazak RH u Schengen

STRATEŠKE ROBNE ZALIHE I SPORT

Nacionalna stipendija vrhunskim sportašima

UKIDANJE GRANIČNIH KONTROLA - PRVO ŠIRENJE NAKON DESET GODINA

Jednoglasna odluka: Hrvatska od 1. siječnja u šengenskom prostoru

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UKIDANJE GRANIČNIH KONTROLA - PRVO ŠIRENJE NAKON DESET GODINA

Jednoglasna odluka:
Hrvatska od 1. siječnja
u šengenskom prostoru

2

JEDNOGLASNA ODLUKA NA SASTANKU MINISTARA UNUTARNJIH POSLOVA DRŽAVA ČLANICA

Hrvatska od Nove godine
u šengenskom prostoru

3

OTVARANJE VRATA ŠENGENSKOG PROSTORA

Hrvatska mnogo napravila, kriteriji zahtjevniji nego za bilo koga dosad