Građani Bosne i Hercegovine u nedjelju će moći birati novu vlast, koju će čekati suočavanje s najdubljom političkom krizom od završetka rata, 1995. godine, a neki od političkih čelnika u toj zemlji označili su te izbore kao najvažnije od Daytona.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) u kolovozu je zaključilo popis birača, na kojemu je 3.368.666 birača, a nešto ih je manje od 70.000 dobilo suglasnost za glasanje poštom iz inozemstva i njihovi glasački listići već stižu u Sarajevo, gdje će do zatvaranja biračkih mjesta u zemlji biti pohranjeni u središnjem centru za brojenje glasova. Na ovogodišnjim izborima u BiH sudjeluje čak 90 političkih stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata, što su ponovo rekordne brojke, jer se u svakom izbornom ciklusu u toj zemlji pojavljuje sve više stranaka. U odnosu prema prethodnim izborima, birače će dočekati neke tehničke preinake, čiji je cilj spriječiti izborne prijevare. Glasački listići morat će biti dodatno ovjeren pečatom na mjestu glasanja, a birači će ih ispunjavati leđima okrenuti članovima izbornog povjerenstva, čija je zadaća osigurati regularnost. Time se želi spriječiti da birači sa sobom donose već ispunjene glasačke listiće i da fotografiraju one koje sami ispune, jer su neke stranke prije za to plaćale naknadu.

Birači će 2. listopada birati između 7743 kandidata za dužnosti na različitim razinama vlasti. Izravno se biraju tri člana Predsjedništva BiH, od kojih dva za Federaciju BiH, a jedan iz Republike Srpske. Najmanje je kandidata za hrvatskog predstavnika - natječu se samo sadašnji član Predsjedništva Željko Komšić i Borjana Krišto, koju su kandidirale stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Za bošnjačkog člana kandidirali su se čelnik SDA Bakir Izetbegović, SDP-ov Denis Bećirović (uz potporu deset oporbenih stranaka) i Mirsad Hadžikadić, iz koalicije Platforma za progres. Za srpskog člana pet je kandidata, a ankete najveće izglede daju Željki Cvijanović iz SNSD-a i Mirku Šaroviću iz SDS-a.

Izravno se biraju i 42 zastupnika Zastupničkog doma parlamenta BiH, 98 zastupnika Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH i 83 zastupnika Narodne skupštine RS-a. Birači iz Federacije BiH izabrat će i nove zastupnike u skupštinama deset županija tog entiteta, a oni u RS-u odlučivat će o svom novom predsjedniku i dopredsjednicima. Za predsjednika i dva potpredsjednika RS-a prijavio se čak 31 kandidat, uključujući Milorada Dodika. Dostupne ankete pokazuju da bi utrka između njega i Jelene Trivić (PDP) mogla biti neizvjesna. Prema istraživanju beogradske agencija Faktor plus, sredinom rujna Dodikov SNSD pojedinačno je bio najpopularniji, no za predsjednika RS-a on ima potporu od oko 45 % birača, a Trivić 47 %. Hrvatske stranke nastupaju s jedinstvenom potporom kandidatkinji HDZ-a BiH za Predsjedništvo BiH Borjani Krišto, pokušavajući time spriječiti izborni inženjering, kojim je prije tu poziciju osvajao Željko Komšić. U utrci za zastupnike na drugim razinama vlasti hrvatske stranke imaju odvojene liste. Bošnjački birači mogu birati između vladajućeg SDA i neke od stranaka ujedinjenog oporbenog bloka, predvođenog SDP-om, NS-om i NiP-om.



Premijer RH i čelnik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je očekivanje da će se prestati s praksom preglasavanja Hrvata u BiH te da će kandidatkinja HNS-a BiH Borjana Krišto postati hrvatski član Predsjedništva. "Činjenica je da je Krišto već pobijedila među građanima BiH koji su Hrvati. Nije dobra praksa da jedan narod bira drugome člana Predsjedništva, smatramo je čak prijevarnom", rekao je na predizbornome skupu u Livnu. Tri je puta do sada glasovima bošnjačkih birača za hrvatskog člana Predsjedništva biran Željko Komšić, koji se opet kandidirao. Plenković ističe da je takav izbor suprotan duhu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i uspostavljenih načela. Kaže da bi prestanak te prakse pridonio boljim međusobnim odnosima u BiH te snaženju veza BiH i Hrvatske.

Upitan hoće li visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene izbornoga zakona kojima bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, Plenković je odgovorio da će to biti odluka tog njemačkog političara, s kojim više mjeseci ima komunikaciju kako bi se otklonila izborna nepravda prema Hrvatima u BiH. Kaže da je to za Hrvatsku "par exellence političko pitanje". Dodao je kako o položaju Hrvata razgovaraju i s predstavnicima američke i EU administracije, Njemačke, Francuske, Italije.