Teza o sabotaži kao uzroku istjecanja goriva na plinovodima Sjeverni tok sve se više nameće, kao i hipoteza da je tako složenu, ali ne i neizvedivu operaciju mogla izvesti samo sposobna vojska, a takvih u regiji ne nedostaje.

Hipoteza o slučajnim kvarovima je, kako se čini, odbačena. No nepoznanica kojom se metodom navodni počinitelj poslužio, odnosno tko je počinitelj, potiče raznolike špekulacije. Istjecanje plina identificirano je na tri mjesta od ponedjeljka u Baltičkom moru, u vodama danskog otoka Bornholm, između juga Švedske i Poljske. Ta je zona desetljećima strogo nadzirana. Nekadašnji Sovjetski Savez običavao je ondje razmještati svoje podmornice posebno modificirane za izvođenje diverzija na morskom dnu, objavio je neovisni pomorski analitičar H.I. Sutton na Twitteru, ali te su podmornice izvan aktivne službe. Od 2004. baltičke zemlje su u NATO-u, no curenja su se dogodila u međunarodnim teritorijalnim vodama, u kojima svatko može ploviti. “Ruska mornarica posjeduje najveću flotu špijunskih podmornica u svijetu. Baza im je na Arktiku. One bi bile sposobne oštetiti plinovod u Baltiku”, tvrdi, no i sam je takvu hipotezu ocijenio “malo vjerojatnom”.

Za takvu je operaciju potrebno intervenirati na dubini od 70 metara. “To je teško. Oštetiti dva plinovoda u podmorju opsežan je posao, dakle, moguće je da iza toga stoji država”, kaže Lion Hirth, profesor na Hertie School u Berlinu i prešutno odbacuje hipotezu da je riječ o terorističkom činu. No kompetentna vojska zna kako to učiniti. Zona je “savršeno zgodna za džepne podmornice”, tumači. Objašnjava da su to mogli izvesti borbeni ronioci uvježbani za polaganje eksploziva, ili su se koristili podmorničkim dronom. “Dron kreće s podmornice koja se može nalaziti više nautičkih milja udaljena od mete. Odlaže svoju dron-minu, koja se brzinom od desetak čvorova kreće do dna”, kaže. S druge strane, hipoteza o torpedu, koji je koristan za mete u kretanju, nije vjerojatna. Norveški seizmografski institut NORSAR procijenio je da je snaga druge detonacije iznosila 700 kg. Vlade sumnjiče Moskvu, a Moskva poručuje da su “sve hipoteze moguće” te podsjeća da je plin koji curi iz plinovoda u vlasništvu Rusije. “Baltičko more je zatvoreno i dosta plitko te gotovo svaki pokret uočavaju i prate države koje na njega izlaze te njihovi brodovi”, kaže Julian Pawlak sa Sveučilišta “Helmut Schmidt” iz Hamburga. “Podmornice su sposobne ondje krišom rasporediti borbene ronioce” i daljinski navođena podmornička vozila, kaže.

Trebat će vremena da se otkrije istina i neki stručnjaci napominju da istjecanje plina ide na ruku mnogim akterima. Protivnici Sjevernog toka 2 umnožavali su se, a predvodio ih je SAD. Ni tri tjedna prije ruske agresije, 7. veljače, predsjednik SAD-a Joe Biden spominjao je mogućnosti da se “okonča” taj plinovod. “Obećavam vam, mi ćemo biti sposobni to učiniti”, kazao je Biden. Ta snimka počela se jako dijeliti na društvenim mrežama prije 24 sata. Dvije su stvari izvjesne: prva je da je sve povezano s ratom u Ukrajini. Osim toga, taj je incident stvorio dodatnu nestabilnost za europsko gospodarstvo. “To je silan podsjetnik koliko je ranjiva naša energetska infrastruktura”, kaže Hirth, skloniji vjerovati da iza toga stoje Rusi. “Ako je to istina, onda je dosta zabrinjavajuće. U najmanju ruku, time Rusija šalje najjasniji signal da u skoroj budućnosti neće isporučivati plin”, dodaje.

Bez obzira na to tko je počinitelj, oni koji stoje iza toga daju na znanje da bi mogli napasti i drugu energetsku infrastrukturu koja opskrbljuje Europu, gladnu plina i nafte. Rusija je pak najavila da će zatražiti sjednicu UN-ova Vijeća sigurnosti o istjecanju plina te poziva Bidena da kaže je li SAD odgovoran za to. H