"U izazovnim vremenima u kojima su vidljive posljedice pandemije bolesti COVID-19, ruske agresije na Ukrajinu te nepovoljnih klimatskih uvjeta, očuvanje sektora proizvodnje hrane i njegov razvoj neće biti mogući bez pomoći državnog proračuna i EU fondova. Osim Strateškog plana za Republiku Hrvatsku velika su očekivanja i od operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kojim bi se, između ostalog, trebao financirati razvoj strateške industrije, proizvodnje hrane", istaknula je to između ostalog Ljiljana Šapina, nova predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK,koje okuplja velika i srednja poduzeća. Ljiljana Šapina inače je članica Uprave Podravke.
Na izbornoj sjednici Udruženja naglašeno je kako će se, kao i do sada, zagovarati interesi članova HGK pred tijelima zakonodavne i izvršne vlasti. Radi se o radu u različitim povjerenstvima, odborima i sudjelovanju u javnim raspravama od kojih je trenutačno najaktualniji višegodišnji Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU za RH 2023. do 2027.

- Najnoviji paket pomoći Vlade ublažit će krizu u poslovanju prehrambenih tvrtki izazvanu rastom cijena energenata i sirovine. Međutim, trebaju nam pravi razvojni alati kojima ćemo premostiti energetsku krizu u smislu snažnijeg korištenja obnovljivih izvora energije i veće energetske učinkovitosti, te trajno raditi na podizanju produktivnosti i stvaranju inovativnih konkurentnih proizvoda u skladu sa zahtjevima potrošača - istaknula je Ljiljana Šapina.

Udruženje će se baviti brojnim pitanjima, od različitih aspekata sigurnosti hrane, nedostatka radne snage, zaštitom okoliša, zbrinjavanjem otpada, ambalažom, korištenjem obnovljivih izvora energije, ali i pitanjima poput nepoštenih trgovačkih praksi i porezne politike. U fokusu Udruženja bit će i pitanja državnih potpora kao alata za rješavanje ad hoc disbalansa na tržištu.

Prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, naglasio je kako se nalazimo u izazovnim vremenima u kojima su poremećaji na tržištu gotovo svakodnevna pojava, a cijela prehrambena industrija već duže vrijeme bilježi znatan rast proizvođačkih cijena koje su u godini dana narasle više od 16 % i posljedica su drastičnog rasta cijene energenata i porasta cijene poljoprivrednih proizvoda.

- Zbog loših agrometeoroloških uvjeta, ali i ukrajinske krize te poremećaja na globalnim tržištima, cijene poljoprivrednih proizvoda u posljednjih godinu dana rasle su u rasponu od 50 do 150 posto. Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, podatci nakon pandemijskih godina nisu ohrabrujući, dodatna turistička potrošnja generirala je u prvih šest mjeseci ubrzani rast uvoza od 33,1 posto, rast deficita za čak 37,3 posto, što nas navodi da ćemo i ove godine kao i rekordne 2019. premašiti 1,2 milijarde eura vanjskotrgovinskog deficita - zaključio je Kovačević. Z. Rupčić