Ekonomija
VELIK INTERES ZA VAUČERE

Bez kvalitetnog obrazovana nema gospodarskog razvoja
Objavljeno 28. rujna, 2022.
Od početka travnja zaprimljeno 4000, a odobreno više od 3000 zahtjeva za vaučere

Zaposlene i nezaposlene osobe od 1. travnja za svoje dodatno obrazovanje mogu dobiti vaučere u sklopu programa koji Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi u suradnji s Ministarstvom rada. Za to je u iduće četiri godine osigurano 300 milijuna kuna u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ove će ih godine imati mogućnosti iskoristiti četiri tisuće osoba, a u iduće četiri godine, do 2026., njih 30 tisuća. Hrvatska se za model vaučera odlučila kako bi bolje odgovorila na potrebe tržišta rada i do 2030. dostigla prosjek EU-a u obrazovanju odraslih. Prosjek EU-a je 10,8 posto, dok je Hrvatska trenutačno na 3,5 posto.
- Do sada na području Osječko-baranjske županije imamo odobrenih 257 vaučera. Imamo programe koji su nam već završeni, no oni su bili online. Bio je to internetski marketing i brendiranje, kojega je provodilo ZIRS učilište iz Zagreba. Tijekom Tjedna cjeloživotnog učenja, 28. rujna, održat ćemo okrugli stol na koji smo pozvali sva učilišta s našeg područja da se bolje upoznamo s dinamikom rada i izazovima s kojima se susrećemo s obje strane, jer ipak vaučeri su od ove godine potpuna novost, pa je dobra komunukacija s našim i stranim učilištima izrazito bitna. Cilj nam je da što više osoba bude upoznato s ponudom. Mi smo do sada imali i prijave s drugih područja, primjerice iz Splitsko-dalmatinske županije, naravno svi za online programe. Najviše interesa s našeg područja je za front-end developere, zatim internetski marketing i brendiranje, web-dizajnere, python developere. Učilišta iz naše županije nude i programe kao što su administrator baze podataka gdje možda nije potrebno tolika razina predznanja ili ranije stručne spreme, kao i za viličara. Gospodarenje otpadom, grafički dizajni samo su još neki od programa za koji je velik interes, a sve podrobnije informacije mogu se pronaći na stranici www.vauceri.hzz.hr, istaknula je Mariana Kuna, rukovoditeljica Odjela za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Područne službe HZZ-a Osijek.

Digitalizacija


Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Gradom Labinom i Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održala je proteklog tjedna konferenciju pod nazivom "Kako politikama rada i kontinuiranim ulaganjem u obrazovanje potaknuti gospodarski razvoj." Konferenciju je obilježila rasprava o značaju povezivanja obrazovanja i tržišta rada, ulozi poslodavaca u hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ulozi države u kreiranju mjera i politika rada, aktivnim politikama zapošljavanja te trenutačnom stanju na našem tržištu rada.
- U Hrvatskoj je problem posebno izražen zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja radne snage, posebno mladih. Puno smo podataka i analiza o tim problemima slušali, ali samo jedan broj kristalno ocrtava veličinu problema: u proteklih osam godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za 19,5 posto. Uz to, poslovi se zbog ubrzane digitalizacije i automatizacije mijenjaju velikom brzinom pa se novom tržištu rada moramo brzo prilagođavati. Za te velike promjene trebamo bolje i relevantnije obrazovanje, a važno je i da povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja bude što intenzivnije. Probleme s radnom snagom dodatno nam otežava i trenutačna situacija krize i galopirajuće inflacije. Iako posljednje dvije i pol godine stalno rješavamo neke goruće probleme – od pandemije do trenutačnog problema dramatičnog rasta cijene energenata – ne smijemo stati s rješavanjem strukturnih problema našeg gospodarstva. To je jedini način da u Hrvatskoj stasa veći broj uspješnih kompanija, koje će otvarati radna mjesta, s poslovima koji su globalno konkurentni, što je jedino moguće uz smanjenje poreznog opterećenje rada, istaknula je tom prilikom Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je kako unatoč izvanrednim okolnostima koje su obilježile svjetsko i europsko gospodarstvo posljednje tri godine, možemo sa sigurnošću ustvrditi kako hrvatsko tržište rada napreduje i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju.

- Uz dosadašnje mjere prisutne na tržištu rada poput mjera aktivne politike zapošljavanja, za što je od 2016. uloženo više od 6,7 milijardi kuna u koje je uključeno gotovo 200 tisuća osoba, do poticanja otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj industriji, Vlada RH će nastaviti jačati hrvatsko tržište rada u europskom i svjetskom kontekstu, s naglaskom na stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta, jačanje zdravog poduzetništva i ulaganje u stjecanje dodatnih vještine radnika. Također, Vlada RH je u idućem razdoblju iz Europskog socijalnog fonda plus osigurala više od šest milijardi kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i zapošljavanja mladih - dodao je Piletić.
Pregled Mjera aktivne politike zapošljavanja i vaučere za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba (NPOO) prezentirao je Ivan Vidiš, državni tajnik.

Produktivnost


- U nadolazećem razdoblju potrebno će biti izgrađivati vještine koje će omogućiti suočavanje s brzim tehnološkim, društvenim i ekonomskim promjenama koje dolaze. Produktivnost i kvaliteta radne snage, isto kao i njezina sposobnost prilagodbe brzim promjenama, ključne su odrednice konkurentnosti i investicijske privlačnosti hrvatskog gospodarstva. Kvaliteta formalnog obrazovnog procesa, ali i spremnost na cjeloživotno učenje, presudni su preduvjeti za snažni gospodarski rast. Upravo u cilju većeg sudjelovanja nezaposlenih i zaposlenih osoba u cjeloživotnom obrazovanju s naglaskom na stjecanje zelenih i digitalnih vještina kao i osiguranje kvalitetne radne snage poslodavcima u okviru Nacionalnog plana otpornost i oporavka uspostavljen je sustav vaučera. Od početka provedbe u travnju pa do danas zaprimljeno je četiri tisuće i odobreno više od tri tisuće zahtjeva za vaučerima te je interes, kako raste i broj različitih obrazovnih programa, sve veći, a do 2026. godine u programe obrazovanja odraslih planirano je utrošiti iznos od 300 milijuna kuna", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

U okviru panela hrvatski su poslodavci i poduzetnici istaknuli značenje suradnje države i privatnog sektora u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanje te potrebu kontinuiranog dijaloga radi daljnjeg jačanja suradnje. Sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, Valter Glavičić, gradonačelnik grada Labina, Gordana Nikolić, predsjednica HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju, Kristian Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a, Mislav Balković, član Izvršnog odbora HUP-a, i Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse iz Infobipa.

Zaključak svih dionika panela je da ulaganje u obrazovanju nema alternativu. Kako bismo odgovorili potrebama tržišta rada i smanjili utjecaj negativnih demografskih trendova, obrazovanje moramo učiniti relevantnijim, a Hrvatsku atraktivnijom za strane studente i visoko kvalificiranu radnu snagu.

Nikola Kučar
U nadolazećem razdoblju potrebno će biti izgrađivati vještine koje će omogućiti suočavanje s promjenama

Dinamika cijelog obrazovnog procesa
Kada se radi o putnim troškovima, treba razjasniti da kada osoba živi ili boravi na području Osijeka, a na istom području je i obrazovanje, njoj se rezerviraju sredstva GPP-a u obliku mjesečne karte. Time polaznici ne dobiju kompletan iznos novčane karte, nego se taj iznos secira po danima. Svi oni koji žive, primjerice izvan Osijeka, odnosno polazanici koji žive na području gdje prometuje GPP, oni dobivaju dvije kune po kilometru. Treba staviti naglasak da je nužno da se polaznici raspitaju o dinamici cijelog obrazovnog procesa, s obzirom na to da sve zaposlene osobe moraju izdvojiti svoje neko dodatno vrijeme, jer online tečajevi se događaju u realnom vremenu. Odnosno, ako polaznik nije bio u mogućnosti odslušati online predavanje, on nema mogućnost naknadnog preslušavanja zbog GDPR-a. Naime, već smo imali nekoliko polaznika koji su odustali od programa zbog rada u smjenama, jer unatoč tome što su zaposleni imali duže razdoblje za završiti tečaj, neki nisu bili u mogućnosti pratiti dinamiku predavanja, istaknula je Mariana Kuna.

Možda ste propustili...

34. KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Ugostitelji s kontinenta nisu u položaju kao oni na Jadranu

PAD PERADARSKE PROIZVODNJE U UNIJI

Najveći rast uvoza mesa peradi u EU-u iz Ukrajine

ZA AUTOMOBILE I ZRAKOPLOVE

Airbus i Renault razvijaju baterije

Najčitanije iz rubrike