Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz ankete o radnoj snazi, u drugom tromjesečju 2022. u Hrvatskoj je bilo milijun i 709 tisuća zaposlenih osoba, što je porast za 24.000 (1,4 %) u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine. U istome razdoblju broj nezaposlenih bio je 134.000, što je pad za 12.000 (8,2 %).

Sukladno tome, stopa anketne nezaposlenosti za populaciju od 15 do 74 godine iznosi 7,3 %. Slično je i kada se gledaju osobe u dobi od 15 do 64 godine - stopa zaposlenosti iznosila je 64,9 %, što je porast za 1,3 % u odnosu na ta tri lanjska mjeseca, a stopa anketne nezaposlenosti za te osobe je sličnih 7,4 % (0,5 % manje nego godinu ranije).

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima, pokazuje da je u drugom tromjesečju stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,5 %) bila niža od stope anketne nezaposlenosti (7,3 %). U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi bio je veći za 22.000 od podataka HZZ-a. Budući da su se anketirani izjašnjavali o prijavljenosti službi za zapošljavanje, pokazuje se da je od 134.000 nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi, njih 94.000 ili 70,1 % bilo prijavljeno HZZ-u, a preostalih 29,9 % nije bilo zainteresirano za prijavu. Istodobno, od ukupno 112.000 registriranih u HZZ-u njih 18.000 ili 15,9 % nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti. Anketa pokazuje da je u drugom tromjesečju u RH bilo tri milijuna i 508 tisuća radno sposobnih stanovnika (starijih od 15), od kojih 1,7 milijuna zaposlenih, 134.000 nezaposlenih i 1,66 milijuna neaktivnih. Među neaktivnima je 73.000 onih koji žele raditi, ali ne traže posao, a 1,18 milijuna ne želi raditi zbog starosti, bolovanja, školovanja itd. U kategoriji "ostali" je 404.000 neaktivnih od 75 godina i više, koje se ne pita detaljnije o razlozima neaktivnosti.

Makroekonomist Velimir Srića kaže pad stope nezaposlenosti pokazuje živahnost gospodarstva. No, dodaje kako je u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mnogo uvezene radne snage, posebice one za najjednostavnije poslove. "Tu se zbivaju suštinske promjene koje naša statistika nije navikla pratiti, a to je da imamo sve više migracija, odnosno radne snage koja dolazi u Hrvatsku, a mnogo pametnih mladih koji odlaze, i ti procesi dosta su složeni i intenzivni. Generalno je sigurno dobro da raste stopa zaposlenosti. Hrvatska bi trebala imati pametnu imigracijsku politiku, ne da nam dolaze samo ljudi najniže razine obrazovanja, da obavljaju najnižu razinu poslova, nego da to bude u skladu s onim što smo počeli raditi oko digitalnih nomada. Dakle, da uvoz radne snage bude što pametniji i da se privuku obrazovaniji, a to je teško postići", kaže Srića.



S druge strane, dodaje, iz popisa stanovništva vidljiva je depopulacija, i to značajna te starenje stanovništva, i to su sve ozbiljni trendovi koji imaju jake dugoročne utjecaje na budućnost Hrvatske", ističe.

S obzirom na agresiju Rusije na Ukrajinu, koja trenutačno ima najjači utjecaj na sve što se u Europi zbiva, kaže da je teže nego ikad predviđati trendove za budućnost. Ako se rat nekim slučajem intenzivira, onda će se problemi produbiti. “Najvjerojatniji scenarij je da će se rat produžiti i blago intenzivirati, uz pat-poziciju na terenu, koja će komplicirati život svima, bez da i jedna strana uspije skoro napraviti dramatičnije promjene. To znači produženu agoniju ove zime, a vezano uz troškove energije i ograničenja u svjetskoj trgovini te nastavak trendova skupe hrane. Pozitivni scenarij bio bi da se brzo sklopi mir i da sve to stane, ali to je dosta teško zato što imamo dvije strane od kojih svaka ‘mora’ postići maksimalne ciljeve. Za Putina je sve drugo osim osvajanja Ukrajine de facto poraz, kao i za Ukrajince pristanak da bilo koji dio svog teritorija daju Rusiji, a u tome ih podupire Zapad. Najgori scenarij je onaj da Rusi krenu u taktičke nuklearne napade na Ukrajinu, a onda znamo da je cijeli svijet ‘na rubu’ i ekonomija pada”, tumači Srića.