Objavljeno 26. rujna, 2022.
Giorgia Meloni vjerojatno će postati prva premijerka Italije, na čelu najdesnije orijentirane vlade od Drugog svjetskog rata, nakon što je njezina konzervativna koalicija trijumfirala na nedjeljnim parlamentarnim izborima. Privremeni rezultati pokazuju da bi desni blok trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma parlamenta i potencijalno rijetku prilika za političku stabilnost u Italiji nakon godina krhkih koalicija, piše Reuters.
No Meloni i saveznici suočavaju se s povećim popisom izazova, uključujući skok cijena energenata i rat u Ukrajini. "Moramo zapamtiti da nismo na krajnjoj, nego na početnoj točki. Od sutra moramo dokazati svoju vrijednost", rekla je 45-godišnja Meloni pristašama svoje nacionalističke stranke Braća Italije. Ona umanjuje važnost postfašističkih korijena stranke i predstavlja ju kao mainstream grupaciju poput britanskih konzervativaca. Obećala je da će nastaviti podržavati politiku Zapada prema Ukrajini i da neće eksperimentirati s financijama. Govor Meloni imao je pomirljiv ton. "Ako smo pozvani da upravljamo zemljom, činit ćemo to za sve Talijane, fokusirani na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja", rekla je. Nakon više od polovine prebrojenih listića Braća Italije imala su 26 % glasova (2018. samo 4 %). Njihov glavni saveznik u Koaliciji desnog centra imao je katastrofalnu noć. Liga Mattea Salvinija dobila je oko 9 % glasova, što je velik pad (17 % prije četiri godine). Treći dio koalicije, Berlusconijeva Forza Italija, na približno je 8 %, pa je stranka Braća Italije dominantna. Iako se predviđa da će imati komotnu većinu, neka različita stajališta možda će teško pomiriti. Za razliku od Meloni Salvin,i dovodi u pitanje sankcije Rusiji, a on i Berlusconi izražavali su divljenje Putinu. Među prvima Meloni je čestitao mađarski premijer Viktor Orban.
Glasalo je 64 % birača, ili 10 % manje nego 2018., što je najmanji odaziv u povijesti. Samostalno je nastupio populistički Pokret pet zvijezda (16 %), a centristička koalicija oko stranke Akcija je na 7 %. Demokratska stranka, najveća u koaliciji lijevog centra, ima 19 %. "Ovo je tužna noć. Desnica ima većinu u parlamentu, ali ne i u zemlji", kaže zastupnica PD-a Debora Serracchiani.
Njemački političari različito su reagirali na te rezultate, pokazujući suzdržanost, ali i izražavajući zabrinutost, a neki oduševljenje. Omid Nouripour, jedan od čelnika Zelenih, opisao ih je "zabrinjavajućima", rekavši da unutar desnog nacionalističkog saveza postoje "bliske veze s Kremljom". "Ne može se isključiti mogućnost da su u Moskvi također sinoć ‘otvarali boce‘", rekao je.
H/I.B.
Zlatko Komadina primorsko-goranski župan
ZABRINJAVAJUĆE
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina kaže kako zabrinjava što je upravo na dan donošenja Pazinskih odluka o pripajanju Istre, Rijeke, otoka i Zadra matici domovini Hrvatskoj na izborima u Italiji "pobijedila ultradesnica". "To je, nažalost, nastavak procesa koji se događaju u Europi u posljednje vrijeme", rekao je na konferenciji za novinare. Podsjeća da je "vjerojatna buduća premijerka Italije Giorgia Meloni prije nekoliko mjeseci izjavila da Rijeku i Istru treba vratiti u Italiju". Stoga od vlasti RH očekuje da prate razvoj situacije u Italiji. Smatra kako to "zaslužuje bar protestnu notu, ako bude imenovana premijerkom". Komadina ističe da Hrvati, Talijani i ostale nacionalne manjine u Primorsko-goranskoj županiji i drugim županijama, u prvom redu u Istarskoj, skladno žive i nikada nisu dovodili u pitanje odluke koje su rezultirale granicama RH. Rekao je da, nažalost, niz zemalja u Europi skreće udesno, dodavši kako "rat u Ukrajini pokazuje da, izgleda, nismo ništa naučili od fašističke agresije 40-ih godina".