Osijek
NEŽELJENI PODSTANARI: PUN JE GRAD MRAVA

Moćnija od Elizabete: Bez ove kraljice preživjeti neće ni njezini kolonizatori
Objavljeno 27. rujna, 2022.
Deratizacija će, kaže struka, biti učinkovita samo ako se provede u cijeloj zgradi

Neki ih drže kao ljubimce, drugi ih se groze i nastoje na sve načine poubijati. Riječ je o mravima, u vrtu korisnima, ali u domu nepoželjnim gostima koji okupiraju kuće i stanove, ima ih u prizemljima, ali i na najvišim etažama. Uz pomoć ovog teksta pokušat ćemo ih se nekako riješiti.



Mravi u potragu za hranom šalju cijele ekspedicije, pa ostane li vam kakva njima slasna mrvica, pronaći će je i odnijeti u svoje sklonište. Neki moraju držati čak i kruh u hladnjaku kako bi mravima onemogućili da se na njemu okupe.

Većina mrava preživljava pokušaje ljudi da ih iskorijene, ali se stanje može ublažiti, osim potezanjem za raznim sprejevima protiv insekata, i na druge načine. U tvrtki Pestrid na pitanje može li se čovjek suprotstaviti mravu nude niz zanimljivih podataka i "recepata". Naime, mravi dolaze u različitim oblicima i veličinama, no ako se pojave u domu, zapravo vas najmanje zanima o kojem se tipu mrava radi. Mravi su problem mnogima, pa se ljudi domišljaju kako ih se riješiti i vratiti ih u prirodu gdje pripadaju.

Prenose bolesti


Zašto mravi uopće dolaze u naše domove? Zato što je naš dom idealno mjesto za pronalaženje hrane, a posebno kuhinja. Dakle, prva stvar koju treba učiniti, kada otkrijete da imate mrave, jest temeljito čišćenje, a pravo mjesto za početak upravo je kuhinja jer i najmanja količina hrane (kao što su krušne mrvice) pozivnica je mravima da uđu u vašu kuću. U prostorije mravi obično ulaze kroz sitne pukotine i otvore, stoga treba otkriti odakle dolaze i zatvoriti ta mjesta, za to vrlo dobro može poslužiti silikon, masa za fugiranje…

Mravi se u zgradama i stanovima zadržavaju u dvostrukim podovima i stropovima, oko raznih cjevovoda (vodovod, plinske cijevi i sl.), u elektrostanicama, u raspuknutim zidovima, pukotinama vrata i prozora… U Pestridu kažu da borba protiv mrava nije šala, pa ne uspijete li se sami riješiti malih napasnika, koji mogu i ugristi te zbog mravlje kiseline i izazvati bol na ljudskom tijelu, treba pozvati stručni tim da primijeni sredstva koja će ih, ako ne zauvijek, bar na neko duže vrijeme ukloniti. Mravi prenose neke uzročnike bolesti kao što su: Salmonella spp. i Clostridium spp. Zasigurno su mnogi doživjeli bolove na tijelu kada ih gricnu.

U prostorima se mogu naći oni žuti, koji se pojavljuju posvuda, a ima i onih crnih, vrtnih. Potonji pak hodaju samo po podovima, neće se penjati na stol ili kuhinjske elemente. Odakle dolaze mravi u naše kuće? Najjednostavniji je odgovor: iz zemlje. No poznato je da dođu i s drvenom građom. Zanimljivo je da se, zabilježeno je, mravi iznenada pojave kao podstanari, ali isto tako odjednom i nestanu (bar na neko vrijeme).

Rješenje deratizacijom koju Pestrid provodi i daje jamstvo da ih neće biti pola godine učinkovito je samo ako cijela zgrada pristane na deratizaciju. Jer deratizira li se samo jedan stan, kraće vrijeme vlasnici će biti mirni, dok im se ne usele mravi iz susjednih stanova. U Pestridu nam kažu da je potrebno da se svi stanovi pridruže u deratizaciji, a oni će odraditi u sklopu toga i sve nusprostorije, hodnike, podrume...

Boraks i med


Na internetu se mogu pronaći savjeti za samostalan rat protiv ovih žutih i crnih kolonizatora. U jednoj koloniji može biti i nekoliko milijuna vojnika, radnika, trutova, ženki i kraljica. Sve ih se može potamaniti jednim receptom za koji je potrebno pomiješati toplu vodu, boraks i med. Jeftinom napitku neće odoljeti, a postavite li ga na njihove puteve, po pukotinama i rupama u zidovima… navalit će proždrljivo.

Osim što će se sam najesti, mrav će u želudcu ponijeti i hranu koju će podijeliti s drugim mravima. Mrav je sposoban ponijeti teret i 20 puta teži od njega samoga, ostavlja mirisni trag kako bi hranu mogli pronaći drugi mravi iz njegove kolonije, pa je tu odmah cijela četa. Timski su igrači, pojedinačni mrav nije sposoban razlikovati smjerove u nalaženju izvora hrane. Prosječno žive od 45 do 60 dana, a kraljica može doživjeti i sedam godina. Osim što će vam krasti hranu, neke vrste tih malih lopova kradu kukuljice drugih mrava uspostavljajući robovlasništvo jer, kada se izlegu, ti mravi moraju raditi za koloniju tih lopova kao robovi.

Boraks u probavnom sustavu postupno ih ubija, upravo toliko sporo da mrav dođe u gnijezdo i podijeli hranu s ostatkom kolonije i kraljicom. Ubijanjem kraljice i kolonije nema više mrava.

Darko Pejić
Koliko je mrava na Zemlji? Znanstvenici tvrde 20 bilijardi
 
Predviđa se da će svjetska ljudska populacija premašiti osam milijardi u idućim mjesecima. U usporedbi s mravima, to je jadna prekretnica.

Znanstvenici su do sada napravili najtemeljitiju procjenu globalne populacije mrava - insekata koji su se naselili gotovo posvuda na planetu - a procijenjena ukupna brojka je nevjerojatnih 20 bilijardi ili otprilike 2,5 milijuna na svakog čovjeka. To ne bi trebalo biti iznenađenje s obzirom na to koliko su ovi užurbani i društveni kukci sveprisutni i činjenicu da napreduju od doba dinosaura, s najstarijim poznatim fosilom mrava koji datira od prije 100 milijuna godina iz razdoblja krede. “Mravi zasigurno imaju središnju ulogu u gotovo svakom kopnenom ekosustavu”, kažu znanstvenici. Postoji više od 12.000 poznatih vrsta mrava, koji su općenito crne, smeđe ili crvene boje i imaju tijelo segmentirano u tri dijela. U rasponu veličine od oko 1 mm do oko 3 cm, mravi obično nastanjuju tlo, lišće ili raspadajuće biljke - a povremeno i ljudske kuhinje.

Mravi, čiji su najbliži rođaci pčele i ose, nastanjeni su gotovo posvuda na Zemlji, kao što svaki izletnik zna, osim na Antarktici, Grenlandu, Islandu i nekim otočnim državama. “Većina mrava je zapravo vrlo korisna, čak i nama ljudima. Razmislite o količini organske tvari koju 20 bilijardi mrava transportira, uklanja, reciklira i jede. Zapravo, mravi su toliko bitni za neometane biološke procese da ih se može smatrati inženjerima ekosustava. Pokojni znanstvenik za mrave E. O. Wilson jednom ih je nazvao ‘malim stvarima koje pokreću svijet’”, kažu autori studije. H

Možda ste propustili...

RJEČNIK MALOGA I VELIKOGA POČETNOG SLOVA

Rješenja za tri tisuće nejasnoća

ZAVRŠNA SVEČANOST BRKATOG STUDENOG U ELPROS-U

Najbolji brk ima Toni Cimerman

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana