Europska filmska akademija pokreće odjel za baštinu i tom se prigodom 22 nova mjesta dodaju na popis "Blaga europske filmske kulture", a među njima je i dubrovački Stradun. Europska filmska akademija proširuje opseg djelovanja i promiče europski film od klasika do suvremenih naslova, slaveći bogatstvo i raznolikost europske filmske baštine. Ta će nastojanja svakako uključiti i dobitnike počasnih nagrada kao što su Europska nagrada za životno djelo i Europska nagrada za postignuće u svjetskoj kinematografiji, kojima će 2022. biti ovjenčani Margarethe von Trotta i Elia Suleiman. Od ove godine Akademija će se također usredotočiti na posebne obljetnice i posebne tematske programe koji se odnose na europski film. S tim je ciljem Europska filmska akademija osnovala novi odjel za europsku filmsku baštinu, pod vodstvom Pascala Edelmanna. Jedan od prvih koraka je početak izgradnje paneuropske mreže filmske baštine koja će povezivati kinoteke, filmske arhive i institucije u razmjeni informacija o obljetnicama filmskih umjetnika, filmova, institucija ili specifičnim temama relevantnim za povijest kinematografije u različitim europskim zemljama i regijama. Europska filmska akademija odsad će nastojati aktivno povezivati različite inicijative i učiniti ih mnogo vidljivijima među ljubiteljima europskog filma.

Jedna od prvih aktivnosti novog odjela, uoči ovogodišnje 35. dodjele Europskih filmskih nagrada, bit će dodavanje 22 nova mjesta na popis "Blaga europske filmske kulture", čime će se ukupan broj baštinskih mjesta popeti na 35. To je Akademijin popis mjesta od simboličkog značenja za europsku kinematografiju, to jest mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i štititi, kako u sadašnjosti, tako i za dobrobit budućih naraštaja.

- Osobito sam ponosan na sve duži popis blaga europske filmske kulture, posebice na novim lokacijama u dijelovima Europe koji do sada nisu bili uključeni, poput Hrvatske, Danske, Grčke, Latvije i Škotske. Želja nam je svake godine pronaći nove lokacije i veselimo se suradnji s EUFCN-om, Europskom mrežom filmskih komisija - kaže direktor Europske filmske akademije Matthijs Wouter Knol.

U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Stradunom tako prolazi konjica meksičke vojske u eurovesternu "Okus nasilja" (1961.), a nešto kasnije i fašistička vojska u filmu "Okupacija u 26 slika" (1978.). Uz minimalne izmjene Stradun se lako pretvara u Goyin Madrid ("Goya - oder Der arge Weg der Erkenntnis", 1971.) ili papinski Rim ("The Pope Must Die", 1991.). Nisu ga zaobišli ni superheroji, poznati "Kapetan Amerika" (1990.) i "Tri fantastična superčovjeka" (1967.). U novije vrijeme središnju gradsku ulicu prelijeću letjelice iz daleke galaksije ("Star Wars: The Last Jedi", 2017.) ili njome marširaju pobunjenici predvođeni Robinom Hoodom (2018.). T.K.