Nedvosmislena potpora Ukrajini i sankcijama protiv Rusije, jedinstvo Europe i njezinih partnera kako bi se suprotstavili agresiji i ojačali vlastitu otpornost, nužnost intervencionizma radi pomoći građanima i gospodarstvu u vrijeme energetske krize - neke su od najvažnijih poruka iz govora premijera Andreja Plenkovića na Općoj skupštini UN-a.

"Međunarodna zajednica mora njegovati svoje jedinstvo i stati uz Ukrajinu u borbi za vlastiti opstanak. Moramo se ujediniti u poštovanju međunarodnog prava, kao i u pronalaženju globalnih rješenja za rješavanje kriza koje se preklapaju, uključujući rastuću inflaciju, energetsku i prehrambenu krizu. Kako bismo postigli sigurnu i dostupnu energiju, potrebno nam je globalno rješenje za cijene plina, kao i provedba održive energetske tranzicije. Naš svijet se trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu. Obvežimo se na zajednički rad za dobrobit naše zajedničke budućnosti. Demokracije surađuju u međunarodnim odnosima, a autoritativni režimi nastupaju konfliktno. Ujedinjeni narodi kao globalna organizacija moraju dokazati, a s njima i svi mi da će pobijediti sustav koji se temelji na redu i zakonitoj suradnji", istaknuo je Plenković.

"Ovaj put su se Europa i njezini partneri udružili kako bi se suprotstavili agresiji, pokazali solidarnost i ojačali vlastitu otpornost. U listopadu ćemo ponovno istaknuti to jedinstvo u Zagrebu, dok se Hrvatska priprema ugostiti prvi ikada parlamentarni samit Krimske platforme", najavio je hrvatski premijer. "Živimo u mnoštvu istodobnih i međusobno povezanih kriza koje utječu na sve nas. Kako bismo prevladali niz preklapajućih kriza, potrebna nam je odlučna akcija sada. Prvo, treba zaustaviti i preokrenuti daljnju eroziju naših temeljnih pravila i vrijednosti, podržati poštovanje međunarodnog prava i osigurati odgovornost", rekao je. Naglasio je kao je potrebno pojačati napore u reorganizaciji dobavnih pravaca za opskrbu energijom. "Ne možemo prihvatiti iznudu i ne možemo biti taoci hrane i energije, koje su nam svima potrebne", rekao je Plenković. Istaknuo je kako "moramo pronaći globalno rješenje za cijenu plina koja prijeti našim kućanstvima i našemu gospodarstvu". "Nedopustivo je da se manjina špekulanata obogati u ovim vremenima nametanjem pretjeranih cijena", istaknuo je. Naveo je i kako hrvatska Vlada nastavlja svoju intervencionističku politiku za ublažavanje tereta energetske krize za naša kućanstva i gospodarstvo, lokalnu samoupravu i javne ustanove, škole i bolnice.

Analizirajući govor hrvatskog premijera u UN-u politički analitičar Davor Gjenero kaže kako je Plenković govorio "vrlo jasno i razložno, upravo onako kako predsjednik Milanović nikada ne bi govorio".

"Vrlo je jasno Hrvatsku svrstao u euroatlantski kontekst i mislim da je to dosta važno. To nije senzacionalni događaj, ali je važno da se i na tom mjestu ‘usidrila‘ hrvatska politička pozicija i da je ona vrlo prepoznatljiva i vrlo jasna. Hrvatska osim premijera u Ujedinjenim narodima ima i sjajnog šefa Misije - Ivana Šimonovića. To je čovjek koji je bio na izrazito visokoj poziciji u UN-ovoj administraciji i koji očito sudjeluje u komunikaciji na vrlo visokoj razini unutar UN-a i koji ima precizne informacije o politikama koje se namjerava profilirati i provoditi kroz mehanizam UN-a. On je vrlo rano javno progovorio o modalitetu smanjivanja štete od ruskog članstva u Vijeću sigurnosti. To je bilo vrlo jasno i razložno, posve drukčije od onoga što je u korist Rusije iz New Yorka pokušao servirati Aleksandar Vučić", kaže Gjenero.Iz New Yorka je Plenković poslao i vrlo jasnu poruku visokom predstavniku u BiH Christianu Schmdtu: "Stabilnost susjedne Bosne i Hercegovine s kojom nas dijeli tisuću kilometara duga granica od posebne je važnosti za Hrvatsku. Željeli bismo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu koja čvrsto napreduje na putu k članstvu u EU-u. U svjetlu trenutne situacije u Ukrajini i drugdje, ključno je poštovanje međunarodnog prava i međunarodnih ugovora. To posebno uključuje mirovne ugovore poput Daytonsko-pariškog sporazuma, koji je donio mir Bosni i Hercegovini kao višenacionalnoj i multikulturalnoj domovini njezina tri konstitutivna naroda — Hrvata, Bošnjaka i Srba. Za koheziju, stabilnost i napredak zemlje mora se osigurati i poštovati njihova puna ustavna ravnopravnost. S obzirom na činjenicu da su bošnjački politički lideri javno priznali da nisu imali istinsku namjeru da se dogovore oko izborne reforme u skladu s presudom Ustavnog suda, jedini put naprijed ostaje da reagira visoki predstavnik Christian Schmidt. Kao prijatelj Bosne i Hercegovine, pozivam ga da iskoristi svoje ovlasti, da osigura legitimnu zastupljenost i ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini u institucijama zemlje nakon izbora 2. listopada. Kao najmalobrojniji među konstitutivnim narodima, Hrvati u BiH ne traže povlastice, već samo ravnopravnost," rekao je

"Kada gledate taj govor, on je vrlo izbalansiran s pozicijama europskih i euroatlantskih saveznika Hrvatske. Politike za koje se premijer Plenković zalagao u svom govoru su politike koje provodi Europska unija i administracija predsjednika Joea Bidena. To nije nevažno. Strašno je važno da je Hrvatska snažno prepoznatljiva kao jasno europski i euroatlantski profilirana država. Kratkoročno se od takvih posjeta ne stvaraju neke koristi, ali to je stabilizacija hrvatske pozicije i činjenje te pozicije čvrsto prepoznatljivom na globalnoj sceni. U tom smislu je taj govor bio odličan, a komunikacija s iseljenicima je također bila izrazito dobra. Pogotovo mislim da je važno držati komunikaciju s Hrvatskom bratskom zajednicom što je organizacija koja zastupa interese ove stare iseljeničke zajednice, koja je visoko integrirana u američko društvo", zaključuje Davor Gjenero.



Premijer je boraveći u SAD-u posjetio i Sveučilište Harvard te je održao predavanje u sklopu događaja pod nazivom "Suočavanje s izazovima demokraciji i energetskoj sigurnosti u Europi" (Confronting Challenges to Democracy and Energy Security in Europe) na Harvard Kennedy School. Prvo je održao predavanje, nakon čega je odgovarao na pitanja profesora Grzegorza Ekierta, direktora Centra za Europske studije Minda de Gunzburg Sveučilišta Harvard te naposljetku studentska pitanja. "Koncept modernog suverenizma zagovaram kod građana i internacionalno. Mislim da se on dobro uklapa u napore za strateškom autonomijom EU-a", istaknuo je Plenković, dodavši da ona ne znači odvajanje EU-a od SAD-a.

Gjenero opisuje Harvard kao mjesto gdje se iz sjene kreiraju globalne politike i to je mjesto gdje predsjednik hrvatske Vlade ima priliku govoriti budućim "policy planerima" i "decision makerima". "U tom je smislu to silno važno. Retorika koju je rabio u Hrvatskoj bratskoj zajednici i u susretima s našim iseljenicima u Pittsburghu bila je, smatram, sjajno balansirana i tu je i taj susret sa svojevrsnom investicijskom elitom unutar hrvatske zajednice u New Yorku, koja je isto tako vrlo važna. Postat će i važnijom onog trenutka kada Hrvatska riješi posljednje otvoreno pitanje sa SAD-om, a to je pitanje dvostrukog oporezivanja. Očito je da ova hrvatska administracija na tome vrlo intenzivno radi", analizira Gjenero.