ŽUPANJA - Konačni rezultati popisa stanovništva pokazuju da najveći pad, od čak 20,28 posto, u posljednjih deset godina bilježi Vukovarsko-srijemska županija, a gotovo se trećina odnosi na županjsku Posavinu. Grad Županja i osam općina na tome području ostali su bez više od 10 tisuća stanovnika. U Županji ih, prema rezultatima, živi 9153, gotovo 3000 manje nego prema popisu iz 2011. godine.

Poražavajuća demografska stvarnost pretočena u konkretne brojke odrazit će se i na punjenje lokalnih proračuna, čega se lokalni čelnici, svjesni ozbiljnosti situacije, već duže vrijeme pribojavaju. Ako država ne bude intervenirala i ne osmisli način kompenzacije izgubljenog dijela sredstava, nagodinu će lokalnim jedinicama biti znatno srezani prihodi od fiskalnog izravnanja koji se obračunavaju prema glavi stanovnika. Nakon što je 1. siječnja 2018. stupio na snagu, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnažio je lokalne proračune koji su zahvaljujući osjetno većim poreznim prihodima prodisali. Fiskalnu decentralizaciju mnogi lokalni čelnici stoga smatraju najkonkretnijom mjerom Vlade RH, koja je brojnim gradovima i općinama omogućila mnogo lakše funkcioniranje i ulaganja u razvoj i društvenu nadogradnju.

Njome država ublažava nejednakosti proizišle zbog nejednakog rasporeda prihoda na nižim, lokalnim razinama. Smanjujući razlike u prihodima nastoji smanjiti i razlike u potrošnji. U ovoj će se godini u županjsku Posavinu od fiskalnog izravnanja sliti približno 54 milijuna kuna. Za Županju je za 2022. utvrđen iznos od gotovo 12 milijuna kuna, za Općinu Drenovci 7,8 milijuna kuna, Babinu Gredu i Gunju približno po 5,9 milijuna kuna, Bošnjake 5,3 milijuna, Općinu Cerna 5,1 milijun, a Općinu Vrbanja 4,8 milijuna kuna. Gradište i Štitar će od fiskalnog izravnanja u ovoj godini uprihoditi oko 3,6 milijuna kuna. Ta su se sredstva, kao i dosadašnjih godina, obračunavala i isplaćivala po stanovniku prema popisu iz 2011., no nakon objave konačnih rezultata popisa iz 2021. izračun će se, iako to iz Ministarstva financija još nisu potvrdili, raditi prema njima. A zbog osjetnog pada broja stanovnika županjska Posavina će, kako stvari stoje, u 2023. ostati bez približno 13 milijuna kuna značajne pomoći iz državnog proračuna. Županja će, primjerice, od fiskalnog izravnanja, ako ne dođe do nekih izmjena, nagodinu uprihoditi oko tri milijuna kuna manje. Točni iznosi na koje će pojedine lokalne jedinice moći računati znat će se nakon usvajanja državnog proračuna za 2023. u kojemu će biti utvrđen ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja.

Ministar financija Marko Primorac prije nekoliko dana donio je odluku o udjelu sredstava za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja za 2023. godinu, a lokalni čelnici sada sa strepnjom očekuju izračune konkretnih iznosa jer su im ta sredstva, naglašavaju, vrlo bitna za daljnje funkcioniranje.