Magazin
MIROSLAV KOVAČ

Interesne sfere treba integrirati u odluku koja će biti pravična
Objavljeno 24. rujna, 2022.
HRVATSKI POLJOPRIVREDNI ANALITIČAR

Nastupajuća prehrambena kriza izaziva u Europi različite pokušaje ublažavanja njezinih efekata, pa tako i u Hrvatskoj. Pitanje je, međutim, koliko se koje mjere zaista mogu smatrati djelotvornima u širem ekonomskom kontekstu. Sredinom prošlog mjeseca tako su pojedine grupacije proizvođača zatražile ograničenja izvoza žitarica. Hrvatska poljoprivredna komora sugerira da se značajno povećaju državne zalihe kukuruza. Urod će mu ove godine u RH, naime, vjerojatno opasti za polovinu zbog velike suše.



O tome je u razgovoru s novinarom Igorom Lasićem za DW govorio poljoprivredni analitičar i donedavni mljekarski proizvođač Miroslav Kovač:

- Imati pšenice i kukuruza u državi, a ne imati ‘kruha svog svagdašnjeg’, brašna, pekarskih proizvoda, tjestenine, mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa iz domaćih izvora, sa sve manje obiteljskih gospodarstava životom vezanih uz uzgojno proizvodni prostor navedenih žitarica, otkriva nam duboke strukturne i infrastrukturne probleme domaće poljoprivrede. Naravno, gledajući sa stanovišta vrijednosti za narodno gospodarstvo.

Kovač tumači da su cijene pšenice, tj. žitarica i mlijeka na domaćem tržištu, pojednostavljeno kazano, direktni pokazatelji uspješnosti ukupne poljoprivrede na istom tom tržištu, i vrh sante leda koja se u RH poprilično otopila:

- Namjerno ističem samo kategoriju domaćeg tržišta, ne zaboravljajući da smo dio onog šireg, međunarodnog. U nas se rješavaju posljedice, a ne uzroci. Praksa lobiranja za neku od bližih interesnih skupina donosi rezultate, ali zaboravljajući širu sliku problema.

Pritom se nastoji trenutačno pomoći milijunima kuna iz proračuna, i hrvatskog i europskounijskog, a govori se i o mogućoj zabrani izvoza:

- Zabrana izvoza mjera je koju treba dobro odvagati, i koja se treba sama po sebi aktivirati onda kada za nju postoje opravdani razlozi. Za to je potrebno imati savršene ‘dnevno ažurirane’ bilance stanja uskladištene pšenice u državi jer je žetva završila te procjene kvantitete i kvalitete predstojeće berbe kukuruza - za zrno i za silažu - vezane uz domaće potrebe za istim. Također, jasne bilance proizvodnje mlijeka i mesa iz domaćih izvora, kao i uvid u ugovorne obveze i prava izvoznika tih istih proizvoda iz Hrvatske. Različite pojedinačne interesne sfere treba integrirati u odluku koja će biti pravična.

Kovač u tom pogledu ističe više zaključnih pitanja koja do daljnjeg ostaju otvorena. Koliko će zabrana kao mjera, ako do nje dođe, aktivirati domaću proizvodnju kruha, mlijeka i mesa? Koliko će puka nahraniti? Kojim kanalima i po kojoj cijeni? Koje, u kojoj mjeri i koliko će korisnika mjera obuhvatiti? Koliko ćemo domaćeg uzgoja podići za budućnost na vrijednostima zabranjenog izvoza? (DW/DJ)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Omogućiti globalnu sigurnost opskrbe hranom i energijom

2

RAZGOVOR: VELIMIR SRIĆA

Ponekad je bolja gorka istina nego lažna nada

3

RAZGOVOR: MARKO TOMLJANOVIĆ

Nismo imuni na globalne gospodarske šokove