Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošloga je tjedna u govoru o stanju Unije veći dio izlaganja posvetila ratu u Ukrajini i njegovim posljedicama. Istaknula je da je Unija trebala više slušati one koji su godinama upozoravali na opasnost režima ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Naše prijatelje u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji te oporbu u Bjelorusiji. Trebali smo slušati glasove unutar Unije, u Poljskoj, baltičkim zemljama te diljem srednje i istočne Europe", rekla je von der Leyen. Inače, u rujnu svake godine predsjednik, ovaj put predsjednica EK-a, drži govor o stanju Unije u Europskom parlamentu, uvedenim Lisabonskim ugovorom iz 2009. godine. U govoru se osvrće na postignuća u protekloj godini i predstavlja prioritete za iduću godinu.

Također, u opsežnoj analizi Ursula von der Leyen navela je (neke naglaske valja ponoviti i zbog mogućih dalekosežnih posljedica za sve članice) kako će se Komisija suočiti s najhitnijim izazovima i ostvariti ideje za oblikovanje budućnosti. Aktualni govor, koji je trajao 57 minuta, očekivao se s posebnom pozornošću jer je von der Leyen naglasak stavila na Putinove prijetnje hladnom zimom i predstavila mjere, budući da Europa dočekuje jesen pritisnuta poskupljenjima, gospodarskim i energetskim problemima. "Moramo se osloboditi od ruske ovisnosti u cijeloj Europi", rekla je predsjednica Komisije. Navela je i da rat koji je Rusija pokrenula nije samo rat protiv Ukrajine, nego i rat protiv europske energije, gospodarstva, vrijednosti i budućnosti. "Ovdje se radi o autokraciji protiv demokracije", rekla je von der Leyen, odjevena u kombinaciji žute i plave boje, boje ukrajinske zastave.

Također je najavila reformu tržišta električne energije kako bi se okončala dominantna uloga plina. "Tvrtke koje proizvode struju uz niske troškove nikada nisu niti sanjale da će imati tolike profite. Zato predlažemo ograničenje njihovih prihoda", rekla je. Višak profita usmjerio bi se prema potrošačima i gospodarstvu. "Tako bi države članice prikupile 140 milijardi eura s kojima bi ublažile udar" rasta cijene energije, dodala je predsjednica EK-a. Drugi prijedlog je obvezujući cilj smanjenja potrošnje električne energije, naročito u vrijeme vršnih opterećenja, za što će trebati žrtvovati dio komfora. Kao primjer navela je tvornice keramike u Italiji, koje su pomaknule radno vrijeme u rano jutro kako bi iskoristile vrijeme kada je struja jeftinija. "Zamislite roditelje među tim radnicima koji rano napuštaju svoje domove, dok im djeca još spavaju zbog rata koji oni nisu birali. To je jedan od milijun primjera kojim se Europljani prilagođavaju novoj stvarnosti", rekla je von der Leyen. I industrija koja koristi fosilna goriva, naftne i plinske tvrtke, rafinerije, ugljenokopi itd., izvlače velike profite zahvaljujući sadašnjim okolnostima. Stoga će one morati plaćati solidarni porez. Istaknula je potrebu okončanja ovisnosti o Rusiji i diversifikaciju dobave plina od pouzdanih partnera poput Norveške, Sjedinjenih Država, Alžira i drugih. Von der Leyen je o okvirima "temeljite reforme" tržišta električne energije najavila promjene dosadašnjeg "modela" prema kojem se cijena određuje prema najskupljem energentu iz kojeg se proizvodi, a to je već dulje vrijeme plin. "Morat ćemo razdvojiti dominanti utjecaj plina od cijene električne energije. Stoga ćemo provesti duboku i sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije", naglasila je.



No, čini se kako je (a to javlja i BBC) plan ograničenja cijena ruskog plina ipak stavljen na čekanje. Podsjetimo, zbog najave da će EU ograničiti cijene plina iz Rusije, ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Europi. "Ako se nametnu ograničenja cijena na ruski izvoz nafte i plina, Zapad će biti zamrznut poput vučjeg repa u ruskoj bajci", kazao je Putin te dodao da su ti prijedlozi "glupi" i doveli bi do još viših globalnih cijena i novih gospodarskih problema u Europi. Iako se o prijedlogu o ograničenju cijene plina govori sve manje, EK od toga ipak nije odustala, ali se još vodi rasprava kako bi se testirala volja zemalja članica. Ni predsjednica Komisije nije predložila ograničenje cijena plina koji se uvozi bilo iz Rusije bilo iz drugih zemalja, jer na zadnjem izvanrednom sastanku ministara energetike oko toga nije bilo suglasnosti. Dio država članica zagovara uvođenje ograničenja za uvoz plina iz Rusije, dok se neke članice za to da se to od uvoza ruskog plina potpuno odustane. Uglavnom, von der Leyen obje opcije zasad drži "u pričuvi", ovisno o daljnjem razvoju situacije.

Osim rata i energetika, Ursula von der Leyen osvrnula se i na klimatske promjene te na ekstremnu sušu koja je dovela do razornih šumskih požara ovoga ljeta u Europi. Najavila je kupnju dodatnih deset laganih amfibijskih zrakoplova i tri helikoptera. "Danas najavljujem da ćemo dogodine udvostručiti kapacitete za borbu protiv požara. Eto primjera europske solidarnosti na djelu!", rekla je. Inače, prelazak na digitalno gospodarstvo i gospodarstvo s nultim netoemisijama traži velika ulaganja, i to u uvjetima povišenog javnog duga. Stoga von der Leyen ističe da su potrebna nova fiskalna pravila kojima će se omogućiti strateška ulaganja i zaštititi fiskalna održivost. Najavila je da će Komisija konkretne prijedloge u tom smislu iznijeti sljedeći mjesec, navevši samo nekoliko načela na kojima će počivati ti prijedlozi. "Države članice trebale bi imati veću fleksibilnost kad je riječ o načinima smanjenja duga, ali i veću odgovornost za dogovorene rezultate. Trebala bi postojati jednostavnija pravila koja svi mogu poštovati. Time bi se otvorio prostor za strateška ulaganja, a financijskim tržištima dalo bi se potrebno pouzdanje", rekla je te najavila i pomoć malim i srednjim poduzećima. Između ostaloga, najavila je prijedlog o jedinstvenom skupu poreznih pravila za poslovanje u Europi pod nazivom BEFIT te revidiranje direktive o kašnjenju u plaćanju. "Svako četvrto poduzeće odlazi u stečaj zbog kašnjenja u plaćanju računa, što nije pošteno. To će biti spas za milijune obiteljskih poduzeća", upozorila je predsjednica Europske komisije. Osvrnula se i na nedostatak radne snage. Iako EU ima rekordno nisku stopu nezaposlenosti s jedne strane, s druge strane ima također rekordan broj nepopunjenih radnih mjesta. Nedostaje vozača kamiona, konobara, osoblja u zračnim lukama, njegovatelja, inženjera, informatičara itd. Stoga je potrebno veće ulaganje u osposobljavanje i usavršavanje u suradnji s poduzećima, kao i privlačenje stručnjaka izvan EU-a.

Von der Leyen je poručila zemljama zapadnog Balkana te Ukrajini, Moldaviji i Gruziji da su dio europske obitelji: "Dio ste naše obitelji, vaša je budućnost u Europskoj Uniji, i ona bez vas nije potpuna!". Podržala je i osnivanje šire Europske političke zajednice, čiji će se prvi sastanak održati sljedeći mjesec u Pragu. U Pragu će se 6. i 7. listopada održati sastanak čelnika EU-a, na koji su pozvane zemlje zapadnog Balkana te nekoliko zemalja iz susjedstva: Norveška, Švicarska, Lihtenštajn, Velika Britanija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Turska, Armenija i Azerbajdžan. Bio bi to prvi samit Europske političke zajednice, ideje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. To bi trebala biti platforma za politički dijalog i suradnju između EU-a i zemalja koje teže članstvu u Uniji i onih koje to ne žele.

Von der Leyen je najavila i paket za zaštitu demokracije koji će pridonijeti razotkrivanju prikrivenih stranih utjecaja i sumnjivog financiranja. "Moramo se bolje zaštititi od zlonamjernog upletanja", rekla je te također najavila i ažuriranje europskog zakonodavstva za borbu protiv korupcije. "Želimo li biti vjerodostojni kada od zemalja kandidatkinja tražimo da ojačaju svoje demokracije, moramo iskorijeniti korupciju i kod kuće", zaključila je Ursula von der Leyen.

Što se Hrvatske tiče, odnosno svega navedenog, ili bar energetike, RH s mjerama koje Vlada donosi, na tragu zaključaka Europske komisije. Tako će INA sav plin proizveden u Hrvatskoj morati prodavati HEP-u, a mora povećati i proizvodnju prirodnog plina za 10 posto u odnosu na planiranu. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović jasno je naglasio da će sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj i ostati u Hrvatskoj! Naveo je i kako će HEP taj plin dalje distribuirati, odnosno prodavati kućanstvima, bolnicama, vrtićima te svim drugim institucijama. Mjere su privremene i propisuju se za razdoblje od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. godine.



Prema političkim i ekonomskim analitičarima, mjere EU-a koje su bez presedana, ne bi trebale ostati samo zbir "lijepih riječi" i "dobrih ideja", nego konkretno pomoći građanima da prežive jesen i zimu uz energetsku krizu, inflaciju i poskupljenja. Mjere EU-a trebale bi stati na kraj i ratnom profiterstvu, osigurati koliko-toliko normalno funkcioniranje ekonomije, gospodarstva... Drugim riječima, ma koliko je govor Ursule von der Leyen bio deklarativan i vezan uz aktualnu kriznu situaciju i posljedice ukrajinskog rata koje trpi Europska unija, u širem kontekstu, izravno i neizravno, mogla su se iščitati temeljna pitanja opstanka Europske unije u budućnosti. Izostala je, doduše, objektivna procjena učinkovitosti sankcija prema Rusiji, no nedvojbeno se može zaključiti da prioriteti EU-a ne dolaze u pitanje, a to su: očuvati jedinstvo Unije, europske vrijednosti, demokraciju i pluralizam. Uzimajući sve u obzir, poruka bi mogla glasiti: Svatko bira svoj put, naš je EU, jer bez EU-a pojedinim članicama, uključujući i Hrvatsku, izlaz iz krize bila bi gotovo nemoguća opcija.