Magazin
TEMA TJEDNA: REKAPITULACIJA EUROPSKE UNIJE

Romana Jerković: Bili smo, jesmo i bit ćemo dio europskih vrijednosti
Objavljeno 24. rujna, 2022.
ROMANA JERKOVIĆ (SDP) Zastupnica u Europskom parlamentu

Po meni, dvije su stvari iz govora predsjednice Europske komisije najvažnije, simptomatične za sve nas, za vrijeme u kojemu živimo, za odnose među nama - kaže Romana Jerković (SDP), zastupnica u Europskom parlamentu, te dodaje:



- Prva je, što je Ursula von der Leyen posebno naglasila, da se nije slušalo, i ne sluša se gotovo nikad, vizionare, one koji znaju čitati dva-tri politička poteza unaprijed, kao u šahovskoj igri. Naime, energetski stručnjaci već duže upozoravaju da su velik problem fosilna goriva. Upozoravali su da nećemo imati problem s njima, nego da njihovo korištenje postaje globalni problem. Vizionare je, kako je i istaknula predsjednica Komisije, čula i poslušala Danska, te se je prije nekih 40 godina strateški okrenula obnovljivim izvorima energije, po čemu je lider u EU-u. Druga stvar je što i demokraciju i slobodu olako shvaćamo. Kao da su one nepobitna činjenica, koja se ostvaruje sama od sebe. No nije tako, za demokraciju i za slobodu treba se boriti i izboriti.

I kad su nepobitne. Nad njima treba stalno bdjeti. Jako je važno priznanje, koje bi trebalo parati uši svima nama, ono da se nije dovoljno slušalo, a ni ozbiljno shvaćalo upozorenja unutar EU-a da Putin neće stati na onom što je započeo 2014. godine. Upozoravale su na to Poljska i baltičke zemlje. Zbog toga što vrh EU-a nije dovoljno ozbiljno shvaćao ni stručnjake za energetiku, a ni one koji su neprestano upozoravali da će Putin krenuti na Ukrajinu, te da mu nije samo ona cilj, danas plaćamo visoku cijenu. Daleko višu od one koja je potrebna za ulaganje u obnovljive izvore energije, odnosno što veću energetsku neovisnost. Umjesto da se novac ulagao u neovisnost, on je korišten za to da što više ovisimo o ruskom plinu. U izvješću o stanju EU-a predsjednica Europske komisije istaknula je činjenicu da se izvješće prvi put podnosi u stanju rata. Odmah nakon pandemije, od koje se ekonomija upravo počela oporavljati, te prestigla dostignuća iz pretpandemijske ere, Rusija je izvela agresiju na Ukrajinu, i na taj način zaprijetila cijeloj Europi, odnosno svijetu, jer smo odavno globalno selo, u kojem se događaji na jednom njegovu kraju prelijevaju na sve ostale. Jako je važno što će se ograničiti prihodi energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju električne energije, te da će se taj ekstraprofit preusmjeriti obiteljima i gospodarstvu. Uvest će se i tzv. solidarni porez tvrtkama koje rade s fosilnim gorivima, a itekako profitiraju od rasta cijena. Još jedan od jako važnih naglasaka u govoru predsjednice Europskog vijeća jest onaj o zapadnom Balkanu, Ukrajini i Moldaviji. Naša EU obitelj bez njih nije potpuna, rekla je von der Layen. Slažem se s njom.

Govoreći o ukrajinskom ratu, Von der Leyen je naglasila kako podrška Ukrajini košta, ali da sloboda nema cijenu. Plaća li EU ipak previsoku cijenu zbog sankcija Rusiji i obratno, sankcija Rusije EU-u?

- Ima li sloboda cijenu? Nisam sigurna da bi građani EU-a pristali biti na toplom, ali pod nečijom čizmom, ili stalnom prijetnjom da će im se taj "komoditet" oduzeti. Uostalom, oni koji su već 2014. procijenili da se Putin neće zadovoljiti aneksijom Krima i postavljanjem proruskih vlasti u Donbasu tvrde da se Putin ne bi zaustavio - osvoji li je - samo na Ukrajini. Pomažući Ukrajini EU pomaže sebi, brani svoju slobodu, koja, očito, nekim njezinim članicama nije bitna, što, uostalom dokazuju godinama. Eto, Mađarsku EU više ne smatra demokratskom, slobodnom državom, pa će ju EU sankcionirati. Usprkos tomu, Orban se ruga EU-u i njegovim demokratskim, slobodarskim vrijednostima. Takvo se ponašanje, prema mom mišljenju, ne bi smjelo tolerirati. No, na žalost, pojedini europarlamentarci glasali su protiv takvog stava EU-a. Izgleda da desnici i avanturistima, koje je teško strpati u bilo koju političku nišu, sloboda ne znači ništa. A s druge se strane iz petnih žila bore za slobodu onih koji se ne žele cijepiti, čime se ugrožava cijeli zdravstveni sustav.

S obizirom na razmjere prvo koronakrize pa sada i krize zbog ukrajinskog rata, može li EU iz svih tih golemih problema izići jača, snažnija? Drugim riječima, kakva je budućnost Europske unije, kako u širem kriznom kontekstu očuvati jedinstvo EU-a, EU vrijednosti, demokraciju i pluralizam...?

- Jedinstvo će se očuvati jedino ako se sve članice pridržavaju jasno postavljenih pravila. One koje se ne pridržavaju trebaju biti kažnjene. Ne može biti članica EU-a ona čija se vlast ponaša nedemokratski i gazi svakodnevno slobode. Makar i građani toj vlasti pljeskali zbog toga što im je osigurala topliju zimu. Ali bez slobodnih medija, bez slobode govora, s totalitarnim utjecajem politike, odnosno jednog čovjeka, u svemu. U pitanju ste se dotaknuli i koronakrize, koja je iznenadila vodstvo EU-a, ali se na kraju EU pribrao i isplivao iz krize s ekonomskim plusom, poduzevši sve da građani što lakše prebrode krizu, a oni oboljeli i tu nimalo bezazlenu bolest. Bio je EU gotovo jedinstven u odnosu prema cijepljenju, pa je tako cijepljeno više od 70 posto građana, u čemu je Hrvatska, na žalost, znatno ispod EU prosjeka. Vjerujem da EU ima budućnost, te da samo još ujedinjenija može odgovarati na pošasti poput pandemija, poput rata, poput elementarnih nepogoda, poput klimatskih promjena, koje su postale ozbiljna prijetnja cijelom čovječanstvu. A to može samo demokratski EU, te, naravno, pluralistični EU. Ali pluralizam ne podrazumijeva gaženje ljudskih prava, kontrolu medija, te ruganje onima koji nastoje osigurati slobodu. Ne slažem se s onima koji podržavaju antidemokratske režime unutar EU-a.

Hrvatska će iduće godine napuniti deset godina članstva u EU-u. Kako biste ocijenili proteklo razdoblje...?

- Mnogi će vam građani reći da se u odnosu prema njihovoj egzistencijiu, statusi i načinu života ništa nije bitno promijenilo. Neki će vam reći da im je još gore nego prije, jer nikad nije bilo više korupcije nego u ovo vrijeme. No Hrvatska je bila, jest i bit će dio europskih vrijednosti, pa je onda logično da bude i formalno ujedinjena s većinom zemlja Europe. Članstvo u Europskoj uniji itekako mnogo znači i Hrvatskoj, a u konačnici i građanima, jer Hrvatska su prije svega njezini ljudi. Bilo bi mnogo gore - a gore uvijek može biti - da nismo u EU-u, čijih se, bar djelomično, standarda trebamo pridržavati. Tek su s, primjerice, izgradnjom Pelješkog mosta mnogi hrvatski građani osvijestili što znači članstvo u EU-u, te što sve možemo postići kao dio te zajednice. Uostalom, i predsjednik Sabora Jandroković nekidan je rekao da Pelješki most ne bi bio izgrađen da nije bilo EU-a... (D.J.)

Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. DARKO POLŠEK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Bitno je razumjeti što stvara populizam i reagirati na njegove ekscese

EGIPATSKI COP27: DANI POSLIJE JOŠ JEDNE KLIMATSKE KONFERENCIJE

Skok u prazno ili korak naprijed

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana