Što je pokazao aktualni godišnji govor Ursule von der Leyen o stanju Europske unije? Koje biste aspekte izdvojili kao posebno važne u širem kontekstu aktualnih problema s kojima se EU suočava... pitali smo Željanu Zovko (HDZ/EPP), zastupnicu u Europskom parlamentu?

- Glavna poruka predsjednice Komisije Ursule von der Leyen bila je snažna, ali nepokolebljiva reakcija na krizu s kojom se suočio EU kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu. Ponovila je da će EU, uz mnoge dosad poduzete mjere, nastaviti bezuvjetno podržavati ukrajinski narod. Značajan prijedlog bio je dovesti Ukrajinu u jedinstveno tržište EU-a. U isto vrijeme EU mora reagirati na posljedice krize kod kuće. Moramo pronaći načine za snižavanje cijena energije i ulaganje u nove izvore kao što je vodik. Von der Leyen također je izjavila da je zapadni Balkan budućnost naše Unije i da EU bez njih nije potpun. Naglasila bih da su zapadni Balkan i naše daljnje susjedstvo ključni za našu europsku stabilnost i sigurnost. Trebali bismo raditi na prosperitetu regije braneći naše vrijednosti. Ovog sam tjedna posjetila Etiopiju i Sudan s izaslanstvom Odbora za vanjske poslove kako bih procijenila situaciju u našem susjedstvu i vidjela kako možemo zaštititi svoje europske vanjske granice.

Govoreći o ukrajinskom ratu, Von der Leyen je naglasila da podrška Ukrajini košta, ali da sloboda nema cijenu. Plaća li EU još uvijek previsoku cijenu zbog sankcija Rusiji i obrnuto, sankcija Rusije EU-u, posebice u energetskom sektoru...?

 

- U proteklih sedam mjeseci EU je pokazao da je beskompromisno jedinstven u obrani svojih vrijednosti. Naš odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio je jedinstven, odlučan i izravan. Na nama je da i dalje ustrajemo u zaštiti naših vrijednosti, a time i naših građana. Unatoč tome, EU mora ublažiti posljedice krize koje osjećaju i europski građani. To od Komisije zahtijeva fleksibilnost u programiranju politike. Neke mjere i ciljeve koji su prije bili postavljeni potrebno je preispitati. Trenutačna energetska kriza poziva na prilagodbu zelene agende. Ne možemo se pretvarati da je sve po starom, naši građani moraju biti zaštićeni. Na nacionalnoj razini postoje odgovarajuće mjere, a zahvaljujući radu Vlade Andreja Plenkovića, Hrvatska je brzo reagirala i predstavila opsežan paket vrijedan 21 milijardu kuna koji će građane i tvrtke zaštititi od poskupljenja.

S obzirom na razmjere koronakrize, a sada i krize zbog ukrajinskog rata, može li EU iz svih ovih silnih problema izići jači? Drugim riječima, kakva je budućnost EU-a, kako u širem kontekstu krize sačuvati EU jedinstvo, EU vrijednosti, demokraciju i pluralizam...?

- Europska unija već je prošla kroz mnoge krize, a i s ovom ćemo se znati nositi. Na početku pandemije COVID-19 države članice brzo su počele djelovati zajedno. Nakon što smo pokazali zajedništvo i poduzeli zajedničke mjere smanjio se broj zaraženih i umrlih te smo uspjeli ublažiti ekonomske posljedice. U međuvremenu, imamo EU4health strategiju za cijeli EU, a također u našoj suradnji sa zapadnim Balkanom, zdravstvena zaštita nalazi visoko mjesto na dnevnom redu. S aktualnom krizom Putin je bio uvjeren da će nas podijeliti, očekivao je da ćemo dati prednost pojedinačnim interesima u odnosu na europske ciljeve. Ali, postigli smo upravo suprotno. Nikada prije države članice nisu pružile toliku zajedničku potporu zemlji partneru, ne samo financijsku, već i vojnu. Otvorene prijetnje našem europskom projektu i zajednički izazovi s kojima se suočavamo neprestano podižu svijest o našim zajedničkim vrijednostima i načelima. Nijedna država članica sama ne bi mogla riješiti te probleme.

Zaključno, Hrvatska sljedeće godine slavi deset godina članstva u EU-u. Kako biste ocijenili proteklo hrvatsko europsko razdoblje, koji su najveći uspjesi, što još nismo uspjeli, jesmo li ulaskom u Uniju ostvarili sve što smo kao država zacrtali... i u kojoj mjeri... ?

- Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji nedvojbeno je naš najveći vanjskopolitički uspjeh od osamostaljenja. Hrvatska je danas dio najuspješnijeg svjetskog mirovnog projekta. Članstvo u Uniji omogućilo je slobodu kretanja ljudi, robe i usluga, kao i slobodu izbora mjesta studiranja, rada ili poslovanja. U ovih deset godina članstva, hrvatski proračun ostvario je višak veći od 65 milijardi kuna.

Također, zahvaljujući naporima Vlade, na pragu smo ispunjenja preostalih vanjskopolitičkih ciljeva, uključujući ulazak u eurozonu i schengenski prostor, a pri kraju smo pregovora za članstvo u OECD-u. Hrvatska je danas relevantna članica EU-a i nerijetko “udara iznad svoje težine”. Na nama je da nastavimo dosadašnjim putem i iskoristimo naše članstvo u cijelosti. (D.J.)